Xi Jinping, glavni tajnik Komunističke partije Kine i kineski predsjednik, navodno je nedavno rekao kineskoj Narodnooslobodilačkoj armiji (People’s Liberation Army), koja broji više od 2 milijuna aktivnog vojnog osoblja, da „usmjeri svu svoju energiju na borbu“. Uz to, Xi je navodno izjavio i da armija mora „pojačati vojne vježbe radi pripreme za rat“. Kineski vojni proračun se udvostručio u posljednjih deset godina, a njegova je vlada najavila novi rast vojnog proračuna za 7,2 posto, kao i planove da Kina postane manje ovisna o uvozu žitarica iz inozemstva.

Ako dođe do rata, odnosno ako Kina krene u invaziju na Tajvan, ne može se znati hoće li SAD i Japan direktno vojno intervenirati. No, za očekivati je da će na međunarodnoj razini na Kinu biti stavljen trgovinski embargo, odnosno zabrana uvoza kineske robe, kao i zabrana izvoza robe u Kinu. Isto vrijedi i za usluge. Slično kao i s Rusijom, predvodnici u tom trgovinskom embargu bili bi SAD i Europska unija, kao i Japan. Pokojni japanski premijer Shinzo Abe je nedugo prije svoje smrti u jednom tekstu izjavio da „Više ne smije biti mjesta sumnji u našu odlučnost u vezi s Tajvanom i u našu odlučnost da branimo slobodu, demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava“.

Koliko je trgovinski embargo opasan za Kinu? Svi znamo da je Kina veliki izvoznik robe, ali je zanimljivo da Kina zapravo već dugi niz godina smanjuje svoj udio izvoza u BDP-u. Odnosno, sve manji i manji postotak robe i usluga koje Kina proizvodi se prodaje u inozemstvu, a sve veći na domaćem tržištu. Prema podacima Svjetske banke, 2006. je udio izvoza roba i usluga u kineskom BDP-u iznosio 36%. Do 2021. se ta brojka smanjila na 20%. Pojednostavljeno, to znači da je Kina 2021. samo 20% svoje proizvodnje prodavala u inozemstvu, a preostalih 80% je prodala na domaćem, kineskom tržištu. Sličan je obrazac vidljiv i kod udjela uvoza u BDP-u. Kretanja udjela kineskog izvoza i uvoza u kineskom BDP-u su prikazana na donjem grafikonu, na kojem vidimo snažan trend smanjivanja ovisnosti o vanjskoj trgovini. Tu treba napomenuti i da Kina jedan dio svoje trgovine obavlja sa zemljama kao što je Hong Kong (11% ukupnog izvoza), koji zasigurno ne bi bojkotirao kineske proizvode u slučaju invazije na Tajvan.

Trgovinski embargo na Kinu ne bi naštetio samo Kini i doveo bi do novog vala inflacije u Europi i SAD-u. Uz puno „Made in China“ robe koja se nalazi na policama u našim dućanima, Kina je prisutna i u proizvodnji nekih manje očitih proizvoda koji su bitan dio našeg svakodnevnog života i životnog standarda. Primjerice, Kina kontrolira većinu svjetske proizvodnje rijetkih kemijskih elemenata kao što je neodimij (neodymium), koji je potreban za proizvodnju mobitela i slušalica, ali i Teslinog Modela 3. Kina ne samo da proizvodi elemente koji su bitni za proizvodnju mobitela, već je uz to i najveći svjetski izvoznik mobilnih telefona.