Stanovi promatrani u istraživanju su imali sljedeće karakteristike:

• Izgrađeno unutar zadnjih 10 godina
• Otprilike sredina zgrade (dakle, nema prizemlja ili 13. kata)
• Pogled na dobro osvijetljeno susjedstvo
• Stan je namješten
• Susjedstvo je sigurno
• Nema soba u stanu u kojima se ne može živjeti

Važno je napomenuti i da najamnine ne uključuju režije. Po ovom grafu, vidimo da prosječni Europljanin može očekivati da će mu otići otprilike pola dohotka (prosjek za navedene gradove je 48,91%) na najamninu, dok je to u nekim gradovima i više od pola plaće. Zagreb je prilično visoko postavljen na ovom grafikonu, pa ako iznajmljujete stan u Zagrebu sami, možete očekivat da će vam samo na stanarinu „otpasti“ više od 50% plaće.

Ovdje vidimo i kakav utjecaj vlasti mogu imati na problematiku priuštivog stanovanja. Nikosija, glavni grad Cipra, ima najniže najamnine u odnosu na primanja, a ima toliko niske najamnine zbog zakona o kontroli rente iz 1959. Prema tom zakonu, najamnine se ne smiju dizati s razine koju je postavila lokalna vlast osim ako vlasnik stana nije nekako dodao vrijednost stanu. Tu se ne računaju regularni popravci, već samo radovi koji efektivno dižu vrijednost stana (npr. nadogradnja kupaonice). Izvan takvih radova, mijenjanje najamnine određuju lokalne vlasti, pa su tako u periodu od travnja 2020. do travnja 2023. zaključali rast na 0%.

Treba napomenuti da neki ekonomisti kritiziraju ovakve zakone jer smanjuju vrijednost nekretnina u odnosu na cijenu koja bi bila određena na slobodnom tržištu. Također, mogu dovesti do situacija u kojima stanari biraju iznajmiti veće stanove nego što su im potrebni jer ih mogu priuštiti zbog regulirane cijene najma, što može dovesti do manjka stanova na tržištu. Taj manjak stanova, tvrde ekonomisti koji su protiv kontrole rente, neće biti ispravljen jer tržište nije incentivizirano graditi nove upravo zbog toga što su cijene nekretnina niže nego što bi inače bile. Usluga koju dobivamo od nekretnine je upravo usluga stanovanja, a ako je cijena stanovanja (najamnina) određena na nižoj razini od tržišne državnom regulacijom, to i samu nekretninu čini manje vrijednom, odnosno smanjuje joj cijenu. Manja cijena nekretnina pak destimulira gradnju novih nekretnina.

Izvori:

2021 CURRENT MARKET RENTS, Eurostat, International service for remuneration and pensions, https://ec.europa.eu/eurostat/documents/6939681/7243182/Booklet_2022_rents_2021_e_FINAL.pdf/a245ad6c-64bc-bc37-9828-918805ba2530?t=1648206040328

Ciparski zakonik, Čl. 86. Rent (Control) http://www.cylaw.org/nomoi/arith/CAP086.pdf

Eurostat baza podataka