ekonomskabaza.hr

Hrvatski dug opće države

provlačenje kartice na POS aparatu

Većinu našeg stanovništva brinu krediti i njegove otplate. „Hoće li mi anuitet porasti (ako imate fleksibilnu kamatnu stopu), još ću 30 godina otplaćivati ovaj kredit, kad će ovome biti kraj“ i sl. No, u jednom od naših budućih tekstova objasnit ćemo da krediti nisu uvijek tako loši (pomažu poduzeću ili osobi da uloži u nešto pa da od tog projekta u budućnosti zarađuje), kao što i državi pomažu ako se s korištenjem tog duga i zaduživanjem odgovorno ponaša. A to sve nije uvijek lako.

Država se zadužuje iz puno razloga, a najčešće je to kako bi financirala deficit proračuna (laički rečeno, to je situacija u kojoj država ima veće rashode u odnosu na prihode).

Grafikon 1. Dug opće države u EU-27 (% BDP-a) 2022. godine

Grafikon duga opće države EU-27 u 2022. godini

Izvor: Eurostat

Dug opće države se često izražava u postotku BDP-a kako bi se vidjelo koliko su države zadužene u odnosu na ono koliko njihovo gospodarstvo proizvodi, odnosno koliko je njihovo gospodarstvo „teško“.

Nije iznenađenje da je Grčka najzaduženija zemlja EU (171,3% njihovog BDP-a), a slijede ju PIGS zemlje (Portugal, Italija, Grčka koja je već spomenuta te Španjolska).

Hrvatska (koja je označena crvenom bojom) nalazi se ispod prosjeka EU (ljubičasta boja) i Eurozone (zelena boja), što je odlično po pitanju održivosti javnih financija. Naš dug opće države je u 2022. godini iznosio 68,4% BDP-a. Najmanje zadužena država u EU je Estonija s udjelom duga opće države u BDP-u od 18,4%. No, ovi postotci znaju varirati ovisno o performansu države u toj godini (npr. ako joj te godine BDP snažno poraste, doći će do pada omjera iako je država možda nominalno više zadužena.) Pogledajmo stoga nominalne iznose dug opće države.

Grafikon 2. Dug opće države (milijuni eura) Hrvatske od 1995.-2022. godine

Grafikon duga opće države u Hrvatskoj od 1995.-2022. godine

Izvor: Eurostat

Na ovom grafikonu je dug opće države izražen nominalno kako bismo vidjeli stanje duga u apsolutnom iznosu. Vidimo da je određeni „boom“ zaduživanja krenuo od 2007. godine u kriznom razdoblju kako bi se spasilo gospodarstvo od još dublje recesije te je taj „boom“ trajao do 2013. godine. Hrvatska je od izlaska iz recesije krajem 2014. do kraja 2019. bilježila relativno spori rast duga opće države zbog oporavka gospodarstva i boljeg punjenja proračuna. Novi rast zaduživanja krenuo je 2020. godine u COVID-19 krizi jer je država morala spašavati radna mjesta i gospodarstvo radi karantena diljem svijeta i zdravstvene krize te posljedičnog pada proizvodnje i prihoda državnog proračuna. U 2022. godini dug je iznosio 46 milijardi eura.

Grafikon 3. Dug opće države (% BDP-a) Hrvatske od 1995.-2022. godine

Grafikon duga opće države u P-a Hrvatske od 1995.-2022. godine

Izvor: Eurostat

Na početku smo dali pregled duga opće države (% BDP-a) za sve zemlje EU, pa smo analizirali nominalni iznos duga opće države Hrvatske kako bismo vidjeli da, iako dolazi do pada omjera duga opće države u % BDP-a, svejedno dug opće države u nominalnom iznosu raste. A cilj ovog grafikona je povezati priču iz prva dva grafikona, te donijeti „finalni“ zaključak o stanju duga opće države u Hrvatskoj.

Hrvatska je 1995. godine imala udio konsolidiranog duga opće države u BDP-u od 23,3%, što nam je sada nezamislivo. Veliki rast kreće ulaskom u Veliku financijsku krizu 2009. godine, gdje s razinom od 39% iz 2008. godine dolazimo vrlo brzo do 80% 2013. godine. Dobra vremena nakon izlaska iz recesije dovela su rasta nominalnog BDP-a i boljeg punjenja proračuna, što je u kombinaciji sa sporim rastom duga u apsolutnom iznosu dovelo do uspješnog smanjivanja udjela duga u BDP-u sve do 2019.

Najveću razinu duga imali smo u COVID-19 krizi, kada je dug opće države iznosio 89% BDP-a (gore smo ukratko objasnili zašto, spašavanje radnih mjesta, pad prihoda od poreza itd.).

U 2022. godini omjer duga opće države izgleda odlično, te smo trenutno na 68,4% BDP-a, na razini na kojoj nismo bili čak od 2012. godine. Ovo je posljedica snažnog oporavka od recesije izazvane pandemijom i zatvaranjima, kao i inflacije, a oboje je dovelo do snažnog rasta nominalnog BDP-a i posljedičnog smanjivanja udjela duga u tom BDP-u.

 

 

Možda će vam se svidjet

Nema komentara

Odgovori