Zaštita okoliša je jedna od bitnijih stavki u svakome gospodarstvu u 21. stoljeću. Iako su se ova pitanja postavljala i ranije u povijesti, s ulaskom u novo tisućljeće počinju se intenzivnije postavljati pitanja o zaštiti okoliša od strane sve većeg broja građana. Svakim danom smo svjedoci globalnog zatopljenja, ljeta postaju sve toplija i sve suša, a zime više nisu onako hladne i pune snijega kako ih se sjećaju naši stariji sugrađani. Svjesni toga da je ovo jedini planet na kojem trenutno možemo živjeti, raditi i uživati, sve više ljudi i institucija se pokušava uključiti u zaštitu okoliša. Javne institucije, privatne institucije, neprofitne udruge kao i građani uključeni su u zaštitu okoliša. Ovaj grafikon nam prikazuje izdatke središnje države za zaštitu okoliša u 2019. godini kao % BDP-a. Odabrane su države članice Europske unije koje su donekle slične po razini gospodarskog razvoja. Iz grafikona je vidljivo da je Slovačka najveći izdavatelj za zaštitu okoliša od promatranih država (0,8% BDP-a), dok Bugarska najmanje izdvaja za zaštitu okoliša. Hrvatska se po ovome pokazatelju kod odabranih država našla u gornjoj polovici i izdvaja 0,6% BDP-a. Valja napomenuti kako se ovdje promatraju samo izdaci središnje države za zaštitu okoliša, a oni su puno veći kada bi se u promatranje uključili i privatni sektor i pojedinci, kao i cijela opća država, koja je širi pojam od središnje države. U svakom slučaju, zaštita okoliša i očuvanje planeta je jedno od važnijih pitanja za sve buduće nositelje ekonomske politike koji bi ovome problemu trebali posvetiti što više znanja i resursa koji su im na raspolaganju.

Izvor: Eurostat