Izvor: Eurostat

Socijalna država je pojam koji označava državu kojoj je stalo do brige za svoje građane. Pa tako države osiguravaju razne beneficije svojim građanima kroz omogućavanje zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja, osiguranja od izostanaka dohotka tijekom nezaposlenosti ili socijalne naknade za one najugroženije slojeve društva.

Veličina socijalne države se ogledava u izdacima za socijalnu zaštitu, a kako bi zemlje bile međusobno usporedive, gledaju se izdaci u postotku BDP-a. Što su ti izdaci veći, to je i veća briga države za socijalno stanje njenih građana.

Europske zemlje su poznate po tome da izdvajaju ogromna sredstva za socijalnu zaštitu, za razliku od izričito kapitalistički nastrojenih zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država.

Na grafikonu su prikazani izdaci za socijalnu zaštitu zemalja Europske unije u postotku BDP-a. Vidimo da je prosjek EU–27 na razini od 31,7 %. Vidimo i da se pri vrhu nalaze takozvane stare članice, koje ujedno izdvajaju i najveći dio BDP-a za socijalnu zaštitu, pa tako Francuska izdvaja 38,1 %, Italija 34,3 % i Austrija 34 %.

S druge strane grafikona se nalaze takozvane nove članice i Irska (posebnost je ta da ona više pripada anglo–saksonskom stilu za razliku od kontinenta). Irska za socijalnu zaštitu izdvaja 15,5 % BDP-a, Latvija 17,4 % i Rumunjska 17,7 %.

Hrvatska na socijalnu zaštitu troši 24,1 % BDP-a, što ju svrstava u donju polovicu zemalja EU. Od njoj usporedivih zemalja više izdvajaju Grčka (29,4 %) i Slovenija (26 %), dok ostale bivše tranzicijske zemlje izdvajaju manje od Hrvatske (Poljska – 23,7 %, Češka – 22 %, Slovačka – 19,6 %).

S obzirom na strukturu stanovništva (starenje), ovi udjeli će zbog sve većeg broja umirovljenika, kojima je uz mirovine potrebna i zdravstvena skrb, s vremenom vjerojatno rasti te je pitanje hoće li to u narednim godinama biti održivo i izvedivo.