U zadnje vrijeme sve više možemo čuti/čitati kako se plaće povećavaju, a to je normalna ekonomska „pojava“ u trenutcima kada je inflacija u zemlji visoka.

Radnici su nezadovoljni jer im realna neto plaća (kada neto plaću korigiramo za inflaciju) pada, što znači da im i kupovna moć pada te svakim danom mogu kupiti manje dobara i usluga jer su proizvodi skuplji. Stoga, radnici (pomoću sindikata ili samostalno) traže povećanje nadnice kako što više ublažili taj jaz između inflacije i plaće i kako bi im se donekle olakšao život u ovim nesigurnim vremenima.

Pogledajmo kako se kretala neto plaća u Hrvatskoj kroz godine.

Grafikon 1. Kretanje prosječne neto plaće (EUR) u RH od 2010.-2022. godine

Izvor: DZS

Možemo primijetiti da je neto plaća svakom godinom sve veća i veća. U početku promatranog razdoblja prosječna neto plaća iznosila je 709 eura, dok je sada već na 1016 eura, što je povećanje od 43,3%.

No, radnike više zanima trenutna inflacija i kako ona utječe na njihovu plaću i život.

Tablica 1. Izračun pada/rasta realnih neto plaća u RH

Izvor: obrada autora prema podacima s DZS-a

Možemo primjetiti kako smo imali pad realnih neto plaći od početka promatranog razdoblja (listopad 2022. do siječnja 2023. godine), gdje je u studenom 2022. bio najveći pad (4,50%). U veljači 2023. se okrenuo trend, te smo tada imali rast realnih neto plaća od 0,12%. Ujedno je to i prvi mjesec kada je zaustavljen negativan trend pada realnih plaća. Ove se promjene odnose na isti mjesec prethodne godine.

Grafikon 2. Kretanje BDP-a i prosječnih neto plaća u RH od 2010.-2022. godine

Izvor: DZS

No, kako su se kretali proizvodnja (BDP) i nadnica za rad (neto plaća) u tom istom promatranom razdoblju?

Nominalni BDP je imao stabilnu putanju do 2014. godine kada kreće rasti, sve do COVID-19 pandemije kada je oštro pao radi zatvaranja gospodarstva. No, čim se gospodarstvo otvorilo, nominalni je BDP oštro porastao. Možemo vidjeti da su BDP i neto plaće „usko“ vezane i da se kreću u bliskim odnosima (pozitivnu korelaciju ćemo pokazati dijagramom rasipanja, no već sad možemo primijetiti da se zaista radi o pozitivnoj vezi). To nam govori da kada raste BDP (više se proizvodi, veća je zaposlenost, ujedno rastu i cijene..) dolazi i do rasta neto plaća kao posljedica tog rasta.

Grafikon 3. Linearna korelacija između BDP-a i prosječnih neto plaća u RH

Izvor: DZS

Dijagram rasipanja nam pokazuje ono što smo i vidjeli na grafikonu 2, a to je da postoji pozitivna korelacija te da, ukoliko raste BDP, rast će i neto plaća u RH.

R2 (koeficijent determinacije) iznosi 91,16%, što nam govori da je 91,16% kretanja u nominalnoj plaći objašnjeno, odnosno poklapa se s kretanjem u nominalnom BDP-u, što je jako dobar rezultat (R2 maksimalno može biti 100%).

Vidjeli smo kako neto plaće rastu, a očekuje se njihov daljnji rast radi sve većih zahtjeva sindikata i mogućih štrajkova (prvenstveno vezano uz plaće u javnom sektoru), no uvijek treba imati na umu mogućnost dolaska recesije, koja bi mogla „izbiti“ taj rast neto plaća, odnosno zaustaviti ga.