Kako stoje naša NUTS-2 područja? Podsjetimo se, Hrvatsku dijelimo na 4 NUTS-2 područja: Sjevernu, Jadransku i Panonsku Hrvatsku te Grad Zagreb.

Svaka regija ima svoje adute s kojima se „bori“ protiv drugih regija jer želi privući poduzeća/potrošače/turiste baš u njihovo područje. Tako bi as u rukavu Sjeverne Hrvatske bila naglašenost izvoza putem poljoprivrednih i industrijsko-obrtnih proizvoda. Za Jadransku Hrvatsku ne moramo dvojiti, imaju jedan od najjačih aduta, turizam. Panonska bi Hrvatska tako mogla „oteti“ potrošače svojim eko-turizmom, slavonskim poslasticama (kulen, kobasica i sl.) ili poljoprivrednim proizvodima. A onda Grad Zagreb koji je financijsko-bankarsko središte Hrvatske koje također ima izrazito razvijen sektor usluga, urbano središte koje ima jako naglašeno tržište nekretnina, ali i dodatnu dimenziju u vidu turizma.

Tko će prevladati na našoj ljestvici?

Grafikon 1. BDP per capita (tis. eura) po NUTS-2 regijama od 2000-2021. godine

Izvor: Eurostat

Uzeli smo BDP per capita kako bismo dobili sliku ekonomske produktivnosti pojedine regije jer smo tako isključili utjecaj u razlikama broja stanovnika između regija. Vidimo da je Grad Zagreb uvjerljivo prvi, prema očekivanjima. Glavni grad Hrvatske ima dovoljno produktivnost da bude ispred ostatka Hrvatske (kada bismo zbrojili ostale regije u 2021. godini dobili bismo BDP od 35.100 eura per capita, dok bi u Gradu Zagrebu dobili 27.700 eura per capita, što nam govori da Grad Zagreb čini gotovo 80% BDP-a po glavi stanovnika preostale tri regije).

Što se tiče samog poretka regija, u zadnjih 20 godina nije se puno toga promijenilo, odnosno nije se promijenilo ništa. Sve regije ostaju na „svom“ mjestu, Jadranska Hrvatska na drugom, Sjeverna Hrvatska na trećem, a na posljednjem Panonska Hrvatska. Grad Zagreb je napravio najveći iskorak u zadnjih 20 godina, te je njegov BDP per capita narastao za čak 225% (BDP iz 2021. podijeljen sa BDP-om iz 2000. godine). Jadranska Hrvatska narasla je za 174%, Sjeverna Hrvatska za 166% te Panonska Hrvatska za 129%. Sigurno je za Panonsku Hrvatsku veliki uteg bila migracija stanovništva koje nije htjelo ostati u toj regiji (bilo radi niskih plaća, manje radnih mjesta ili općenito slabije gospodarske situacije u toj regiji).

Jadranska Hrvatska pritom raste lijepim tempom, iako turizam ima učinak sezonalnosti. „Problem“ (ružno li je to reći) Jadranske Hrvatske će lako moguće zauvijek (naravno, ako se nešto drastično ne promijeni) biti turizam, koji joj u nekom „ludom“ svemiru može biti i uteg za veći rast. Zašto? U turizmu se radi otprilike 6 mjeseci (računamo svibanj-listopad), gdje se pritom radi „turbo“. Zaposlenost raste, svi hoteli/apartmani su puni, kafići i restorani ponekad nemaju gdje smjestiti nove goste jer su također krcati, plaće su više nego zadovoljavajuće i sl. No, onda dođe „depresivnije“ razdoblje godine (studeni-travanj), gdje je više-manje sve povezano s turizmom i sezonom zatvoreno i ništa ne radi osim lokalnih trgovina, par kafića, industrije i sl. Prema tome, kada bi Jadranska Hrvatska našla način da zatvori puni krug sezonalnosti rada (da se radi cijele godine, ne nužno samo u turizmu), možda bi mogla puno brže konvergirati Gradu Zagrebu.

Grafikon 2. Stope rasta BDP-a per capita NUTS-2 regije od 2001.-2021. godine

Izvor: Eurostat

Stope rasta BDP-a per capita nam već prikazuju drugačiju sliku. Nemamo jedinstvenog pobjednika, jer možemo reći da je svaka regija u jednom trenutku vodila po rastu. Primjerice, 2001. godine to je bio Grad Zagreb koji je rastao 16,5%, 2002. godine to je bila Sjeverna Hrvatska koja je rasla 14%, a 2016. godine to je bila Jadranska Hrvatska koja je rasla 6,7%. Jadranska Hrvatska je i u 2021. godini rasla najviše (21,2%), što je posljedica oporavka od velikog pada u 2020., godini obilježenoj zatvaranjima gospodarstva i pandemijom.

No tko je zapravo pobjednik u ovih 20 godina promatranja ako se gledaju stope rasta?

Pomoću prosječne stope rasta BDP-a per capita u tom razdoblju smo dobili sljedeće rezultate:

1. Grad Zagreb – 5,99%
2. Jadranska Hrvatska – 5,20%
3. Sjeverna Hrvatska – 4,95%
4. Panonska Hrvatska – 4,23%

Ove stope nažalost nisu pozitivne vijesti kada govorimo o konvergenciji, odnosno smanjivanju razlika u razvijenosti između regija. Vidimo da je Panonska Hrvatska, koja je ujedno i najslabije razvijena regija, rasla najsporije. To znači da se u promatranom razdoblju nije smanjio jaz između nje i Grada Zagreba, već se povećao.