Inflacija u Hrvatskoj je u prosincu 2022. iznosila 13,1%, što znači da su robe i usluge bile skuplje za 13,1% u odnosu na prosinac 2021. Inflacija koju ECB, od ovog mjeseca i naša središnja banka, smatra poželjnom je 2% (naravno da ne mora biti točno 2 posto, sve što je oko tog broja je dobro, samo da nema velikih odstupanja od 2 posto kakva imamo danas). Dakle, možemo vidjeti da je Hrvatska krajem prošle godine imala za 11,1 postotni bod veću inflaciju od ECB-ovog službenog cilja, što nam govori da se situacija kuha.

U ovoj analizi ćemo se pozabaviti kretanjem cijena isključivo u području hrane i bezalkoholnih pića te alkoholnih pića i duhana.

Grafikon 1. Kretanje indeksa hrane i bezalkoholnih pića te alkoholnih pića i duhana od 1998.-2022. godine

Izvor: DZS 

U ovoj analizi koristimo indekse. Bazna godina je 2015. što znači da sve cijene uspoređujemo s tom baznom 2015. godinom, čija razina cijena služi kao baza za usporedbu. Kako bismo objasnili na koji način funkcioniraju indeksi, protumačit ćemo jedan podatak. Indeks cijena hrane i bezalkoholnih pića je u ožujku 2000. godine iznosio 70,36, što nam govori da su tada cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 29,64% (100-70,36) niže u odnosu na 2015. godinu. Suprotan primjer bi bio kada je indeks veći od 100, što je, primjerice, bio slučaj u ožujku 2020. godine kada je indeks iznosio 105,62. To nam pak govori da su hrana i bezalkoholna pića bili skuplji za 5,62% (105,62-100) u odnosu na prosječnu cijenu iz 2015. godine.

Pogledom na grafikon možemo vidjet da je Hrvatska imala kontinuirani rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, kao i alkoholnih pića i duhana. Točnije, u studenom 2022. godine su hrana i bezalkoholna pića bili skuplja za 88% u odnosu na siječanj 1998. godinu. Isto tako, od 1998. godine pa sve do 2014. godine, cijene hrane i bezalkoholnih pića su rasle brže od cijene alkoholnih pića i duhana, no taj trend se u zadnjih par godina okrenuo te su 2-3 godine cijene alkoholnih pića i duhana rasle više od rasta cijena hrane, što je očekivano. Razlog tog većeg povećanja cijena duhana i alkoholnih pića je što Vlada želi „zaštiti“ svoje stanovnike od „štetnih“ proizvoda za koje je dokazano da (u prosjeku) negativno utječu na zdravlje i trajanje života. Radi toga su rasle trošarine na duhan , a samim tim i cijene tih proizvoda. Zbog većih ulaznih troškova, proizvođači su podigli cijene kako ne bi poslovali s gubitkom te je to onda kontinuirano stvaralo pritisak na prosječne cijene duhana i alkoholnih pića.

Ipak, radi problema s dobavljačima, rasta cijena energenata u kontekstu rata u Ukrajini, cijene hrane su naglo skočile te su rasle za gotovo 24% kada uspoređujemo rujan 2022. godine u odnosu na rujan 2019. godine.