Ah, ti automobili. Vječite se bitke vode oko njih. Koji je auto najbolji, a koji je najbrži? Koja je razlika između motora s 8 cilindara i motora s 12 cilindara? Imaš li u svom automobilu sportski ili običan paket i sl.

Stoga smo se u ovoj analizi dotaknuli spoja automobila i makroekonomije.

Grafikon 1. Broj automobila po NUTS-2 regijama u RH od 2000. do 2020. godine

Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/web/main/home

NUTS-2 su područja RH prema klasifikaciji EU koja dijeli Hrvatsku na dvije regije. Prema novoj nomenklaturi iz 2021. godine, Hrvatska se dijeli četiri regije, a to su Panonska, Jadranska i Sjeverna Hrvatska te Grad Zagreb. No, Eurostat još nema podatke za nova područja pa ćemo se u ovoj analizi služiti „starom“ podjelom. Tu su: Kontinentalna Hrvatska (kao što i sama riječ govori, radi se o područjima „bez“ mora, kao što su Grad Zagreb, Slavonija i sl.), i Jadranska Hrvatska (područja Hrvatske „s morem“, kao što su Istra, Dalmacija itd.). Kao što možemo vidjeti iz grafikona, Kontinentalna Hrvatska pobjeđuje Jadransku. U Kontinentalnoj Hrvatskoj brojimo oko milijun vozila (ovisno o godini), dok u Jadranskoj Hrvatskoj brojimo oko 600 000 vozila. Naravno da usporedba nije „fer“ jer Kontinentalna Hrvatska ima više stanovnika. Isto tako, možemo primijetiti da je Velika financijska kriza puno jače pogodila Kontinentalnu Hrvatsku, kojoj se krivulja lomila prema dolje puno snažnije negoli u Jadranskoj Hrvatskoj s početkom od 2008. godine. Vrijedi spomenuti kako Kontinentalna Hrvatska „drži“ 63% svih automobila u RH, dok Jadranska „drži“ preostalih 37%.

No, koja je točno povezanost između automobila i makroekonomije? Idemo u analizu uvesti realni BDP RH u istom razdoblju.

Grafikon 2. Pozitivna korelacija između realnog BDP-a i broja automobila u RH od 2000. do 2020. godine

Izvor: https://podaci.dzs.hr/hr/ i https://ec.europa.eu/eurostat/web/main/home

U našim ste tekstovima već imali prilike naučiti što je to korelacija pa računamo na vašu bazu za ovu analizu (tko još nije imao prilike pročitati tekst ili je zaboravio, tekst se nalazi ovdje: https://ekonomskabaza.hr/statistika/sto-je-korelacija/ ).

Iz grafikona 2. jasno možemo zaključiti kako postoji pozitivna korelacija između realnog BDP-a i broja automobila u RH. Što to znači? Podaci nam ukazuju da rastom realnog BDP-a raste i broj automobila. Na koji je to način povezano? Kako raste BDP, stanovnici Hrvatske u prosjeku imaju više novaca te oni taj novac mogu trošiti na, primjerice, kupnju novog/rabljenog automobila. Automobil većini ljudi treba na redovnoj bazi, bilo da je to za svakodnevne poslove, za putovanja, za sportove ili slične stvari. To što realni BDP raste ne znači da svi stanovnici kupuju nove automobile, kao niti da kupuju jako skupe Mercedese, Audije ili Range Rovere, nego si možda mogu priuštiti i rabljene aute koji će isto tako ući u statistiku. Stoga uvijek govorimo o prosjeku!

R2 (koeficijent determinacije) nam u ovoj analizi iznosi 91%, što znači da se 91% ovog porasta u broju automobila može objasniti porastom realnog BDP-a. Ono na što treba upozoriti je da ova analiza nije statistički „jaka“ jer ima samo 21 opažanje, dok se u statistici općenito smatra da bi trebalo biti barem 30 ili više opažanja da uzorak više ne zovemo „malim uzorkom“.

Zaključno, povećanje realnog BDP-a u RH će u prosjeku voditi prema većem broju osobnih automobila.