Izvor: Eurostat

Prema svojoj definiciji, kamatna stopa je cijena koju se plaća za pozajmljeni novac. Primjerice, kada odete u banku i podignete kredit, banka će vam pozajmiti novčana sredstva i za to naplatiti određenu kamatnu stopu. S druge strane, kamatna stopa može biti i prinos ako ste, recimo, uložili svoj novac u državne obveznice i za taj novac vam država plaća određenu naknadu u obliku kamatne stope.

Na grafikonu je prikazano kretanje 12-mjesečne kamatne stope u eurozoni. Točnije, ovo je prikaz kretanja 12-mjesečnog EURIBOR-a, kamatne stope po kojoj si banke međusobno posuđuju novčana sredstva na rok od 12 mjeseci (EURIBOR je kratica za Euro InterBank Offered Rate).

Visina EURIBOR-a određena je referentnom kamatnom stopom Europske središnje banke (ECB). Kako je ECB povećavao kamatne stope, tako je rastao i EURIBOR. ECB kamatnu stopu određuje prema stanju ekonomskog ciklusa u kojem se eurozona nalazi.

U razdobljima recesija spušta kamatnu stopu kako bi potaknula gospodarstvo, odnosno u razdobljima ekspanzije podiže kamatnu stopu kako ne bi došlo do pregrijavanja gospodarstva i visoke inflacije. Uz to, ECB (kao i Fed) pazi i na financijsku stabilnost sustava – vidjeli smo kako je podizanje kamatnih stopa dovelo do turbulencija u bankarskom sektoru.

Na grafikonu je prikazano kretanje dvanaestomjesečnog EURIBOR-a od siječnja 2000. do veljače 2023. godine. Na grafikonu je vidljiv veliki pad kamatnih stopa nakon svjetske financijske krize iz 2008. godine, a sve kako bi se potaknuo oporavak gospodarstva eurozone.

Od tog razdoblja zamjetan je konstantni pad kamatnih stopa na novčanom tržištu (uz iznimku 2011. i 2012. godine, kada je nastupila dužnička kriza u eurozoni), a kamatne stope su u razdoblju od 2016. do sredine 2022. bile negativne (povijesno niske kamatne stope). Uslijed inflacijskih pritisaka u kojima se našla eurozona dolazi do postupnog podizanja kamatnih stopa s ciljem suzbijanja inflacije te je dvanaestomjesečni EURIBOR u veljači 2023. iznosio 3,53%.

Zašto je ovaj rast EURIBOR-a bitan za poduzeća, građane i države općenito, odnosno sve one koji nisu banke? EURIBOR služi kao referentna vrijednost, odnosno temelj za određivanje kamatnih stopa po kojima banke daju kredite poduzećima, građanima i državama. Samim time rast EURIBOR-a, što je dakle kamatna stopa po kojoj si banke u eurozoni međusobno posuđuju  novac, znači i skuplje zaduživanje za ostale sektore – građane, poduzeća, ali i državu. Primjerice, od 1. siječnja 2023. i uvođenja eura u RH su sve promjenjive kamatne stope na nove kredite vezane upravo uz EURIBOR.

S obzirom na inflatorno okruženje u kojem se trenutno nalazimo, za očekivati je da će kamatne stope i dalje nastaviti svoj rast (ali će tempo biti sporiji od dosadašnjega), a sve kako bi se inflacija ustabilila na, za Europsku središnju banku, pristojnih 2%.