U današnjoj analizi pitamo se vječno pitanje. Koliki su hrvatski prihodi od turizma?

Kako bismo to saznali, moramo se baciti na analizu bilance plaćanja Hrvatske (uskoro ide tekst koji će detaljno pojasniti što je bilanca plaćanja). Ukratko, bilanca plaćanja je izvještaj koji prati razmjenu dobara i usluga Hrvatske s ostatkom svijeta. Dakle, u njoj možemo saznati koliko Hrvatska uvozi i izvozi roba, koliko uvozi i izvozi usluga i koliki su prihodi koje ostvarujemo od turističke aktivnosti stranih gostiju. Ovdje je bitno naglasiti da bilanca plaćanja prati odnose s inozemstvom, stoga u prihode od turizma koji su ovdje zabilježeni nisu uključeni prihodi koji se ostvaruju radi potrošnje domaćih gostiju. Međutim, kako više od 90% noćenja ostvaruju inozemni gosti, ove brojke su vrlo blizu ukupnim prihodima od turizma, a razlika prihoda ostvarenih od inozemnih gostiju i ukupnih prihoda od svih (inozemnih i domaćih) gostiju ne bi trebala biti veća od 10 posto. Grafikon 1 prikazuje prihode i rashode od turizma koje je zabilježila Republika Hrvatska. Prihodi predstavljaju već spomenute prihode koje ostvarujemo od turističke aktivnosti inozemnih gostiju, dok rashodi predstavljaju ono što domaća populacija troši na turističku aktivnost isključivo u inozemstvu (bilanca plaćanja prati ekonomske odnose s inozemstvom).

Grafikon 1. Prihodi i rashodi od turizma Hrvatske

Izvor: HNB

Možemo vidjet da Hrvatska stoji fenomenalno što se tiče turističke bilance, što može biti pogon gospodarstvu kao što je bio do sad, no može biti i krimen (2020. COVID pandemija ili ratovi i sl.). Serija kreće od 2000. godine kada je Hrvatska uprihodovala oko 3 milijarde EUR od turista. Kada preletimo kroz ove 22 godine, možemo vidjeti da je Hrvatska sada na razini prihoda od turizma od oko 13 milijardi EUR, što je povećanje od 10 milijardi EUR odnosno rast od 335%!

Rashodi domaće (hrvatske) populacije na turističke aktivnosti u inozemstvu su na puno nižim razinama. Ovo je i očekivano jer Hrvatska ima oko 3,9 milijuna stanovnika, dok je, na primjer, 2022. Hrvatska zabilježila više od 16 milijuna dolazaka inozemnih turista. Stoga je i očekivano da će njihova potrošnja na turističke aktivnosti u Hrvatskoj biti puno veća u usporedbi s potrošnjom hrvatske populacije na turističke aktivnosti u inozemstvu. Pritom treba napomenuti da, naravno, ne putuje svih 3,9 milijuna hrvatskih stanovnika u inozemstvo radi turizma. Uz taj faktor, treba spomenuti i to da puno hrvatskih stanovnika ljetuje u Hrvatskoj, što nije opcija, primjerice, stanovnicima Austrije ukoliko ljetovanje žele provesti pored mora. Faktor koji uzrokuje relativnu niske rashode u usporedbi s prihodima je i niža razina životnog standarda u Hrvatskoj (niže plaće) u odnosu na prosjek EU.

Rashodi su u prvih 15 godina bili otprilike konstantni, a nakon toga je zabilježen trend povećanja koji je privremeno zaustavljen pandemijskim razdobljem. 2000. su iznosili 612,3 milijuna EUR, dok su 2022. bili na razini od 1,386 milijardi EUR, što je povećanje od 774 milijuna EUR odnosno 126%. Kao što je vidljivo na grafikonu, suficit je u ovom slučaju velik. Suficit se definira kao razlika između prihoda koje Hrvatska ostvaruje na temelju potrošnje stranih turista i rashoda hrvatskog stanovništva kada obavljaju turističku aktivnost u inozemstvu. Linija koja prati kretanje suficita gotovo se stopila s linijom prihoda. Suficit od turizma u 2000. godini iznosio je 2,399 milijardi EUR, dok je u 2022. godini iznosio 11,727 milijardi EUR, što je povećanje od 9,327 milijardi EUR odnosno 388%. Ovo je još jedna potvrda visoke ovisnosti hrvatskog gospodarstva o turizmu.

Idemo dodatno raščlaniti prihode i rashode prema njihovoj vrsti.

Grafikon 2. Prihodi od turizma prema vrsti

Izvor: HNB

Grafikon prikazuje ono što smo mogli i pretpostaviti. Gotovo 99% svih prihoda od turizma inozemnih gostiju u Hrvatskoj vezani su za osobne razloge, odnosno vezani su uz ljetovanje/zimovanje. To su turisti koji dođu s obitelji na odmor, kupaju se, jedu i uživaju. Onaj mali postotak ljudi koji dođu iz poslovnih razloga iznosi nešto manje od 2% te su 2022. potrošili 243 milijuna EUR, dok su iz osobnih razloga strani turisti potrošili 12,870 milijardi EUR. Taj poslovni segment turizma je 2022. u odnosu na 2000. godinu pao za 15,66%, dok je, nazovimo to tako, ljetovanje i razbibriga porasla za lijepih 372%.

Grafikon 3. Rashodi od turizma prema vrsti

Izvor: HNB

Kod rashoda hrvatskog stanovništva na turističke aktivnosti u inozemstvu je nešto drugačija priča. Vidimo da su početkom 2000-ih poslovni i osobni razlozi za putovanje u inozemstvo bili otprilike jednako bitni. Stanje se kasnije promijenilo te hrvatsko stanovništvo danas puno više troši na turističke aktivnosti u inozemstvu nego što se troši na putovanjima u inozemstvo iz poslovnih razloga. Rashodi iz osobnih razloga su u 2022. godini iznosili oko 1,061 milijardu EUR, dok su rashodi vezani uz poslovne razloge iznosili oko 324,7 milijuna EUR. Kada gledamo postotne promjene, u sektoru „poslovanjaka“ došlo je do porasta od 15-ak% u odnosu na 2000., dok je u sektoru „razbibrige“ došlo do porasta od 220%.

Za kraj naša omiljena tema, BDP.

Grafikon 4. Udio prihoda od turizma u nominalnom BDP-u

Izračun prema izvoru: HNB

Možemo vidjeti da su prihodi od turizma ostvareni temeljem aktivnosti inozemnih gostiju pozitivno korelirani s BDP-om. Kada rastu prihodi, raste i BDP i obrnuto. Naravno, to uopće ne čudi kada je udio prihoda od turizma temeljenog na inozemnim gostima u 2022. godini iznosio 19,46% BDP-a Hrvatske! Dugo je vremena Hrvatska vozila gotovo ravnom linijom s udjelom od oko 12-15% BDP-a, no „boom“ započinje 2016. kada smo probili granicu od 16%. Jasno, u 2020. godini smo imali oštar pad ovog udjela na 9,41% zbog pandemije. Nakon toga, u 2021. godini skočili smo na 15,69%, dok smo 2022. zabilježili rekordnih 19,46%! Što drugo reć nego da maltene ovisimo o turizmu. Ne želimo ni zamisliti što bi bilo kada bi se turizam jednostavno „ugasio“ radi nove pandemije.