Prosinac je mjesec u kojem dolazi Sv. Nikola kao i Božić, što za djecu i neke odrasle znači samo jedno, dvostruki pokloni. Većina ljudi poklone za svoje najmilije kupuje u prosincu (često i posljednje dane pred Božić), dok se rijetko ti pokloni kupuju u ranijim mjesecima. Potrošnja na božićne poklone je, naravno, puno izdašnija od potrošnje na poklone za blagdan Svetog Nikole.

Stoga smo odlučili napraviti analizu kretanja potrošnje u studenom i prosincu da prikažemo koliko to više trošimo u prosincu u usporedbi sa studenim. Veća potrošnja u prosincu nije odraz samo kupovine poklona nego i drugih faktora kao što je drugačiji potrošački sentiment u odnosu na studeni, odnosno blagdansko raspoloženje radi kojega su ljudi opušteniji i skloniji većoj potrošnji – moguće je da ste ovih dana primijetili da se ljudi više druže, što uključuje češće konzumiranje hrane i pića u ugostiteljskim objektima.

Grafikon 1. Indeksi realne potrošnje u trgovini na malo u RH od 2000.-2022. (2015.=100)

izvor: DZS

Upravo nam ovaj grafikon u obliku zubiju morskog psa sugerira ono što smo i htjeli pokazati, a to je da je prosinac puno jači mjesec za potrošnju u trgovinama na malo negoli je to studeni. Niti u jednom mjesecu u zadnjih 20-ak godina studeni nije pobijedio prosinac. Gornji šiljci na grafikonu prikazuju prosinac, dok su donji šiljci studeni.

Isto tako, možemo primijetiti kako je Hrvatska jako napredovala u zadnjih 20-ak godina jer vidimo da se troši na puno većim razinama negoli u 2000. Možemo istaknuti kako je netom prije početka dugogodišnje recesije (prosinac 2008.) bio najveći „peak“ potrošnje, tada je naime potrošnja bila veća za 26% u odnosu na prosječan mjesec 2015. (primijetite oznaku iznad grafikona 2015.=100, što označava da se sve godine uspoređuju s prosjekom 2015.). Nakon tog razdoblja uslijedilo je razdoblje slabije potrošnje u odnosu na pretkrizne godine jer se na džepove građana odrazila kriza u obliku smanjenja kupovne moći i povećanja nezaposlenosti, što se očituje u postepenom padu potrošnje koji traje sve do 2014.

No, nakon kiše uvijek dolazi sunce. Rekordan je bio prosinac 2021. godine, kada su građani potrošili čak 30% više u odnosu na prosječan mjesec 2015. Što se tiče 2022. godine, polako se potrošnja počela hladiti (radi inflacije i smanjene kupovne moći), ali i dalje je bila na povijesno visokim razinama. Tako je u prosincu 2022. godine potrošnja bila 22% veća u usporedbi s prosjekom za 2015. godinu. Ovdje je bitno naglasiti da govorimo o realnoj potrošnji, odnosno vrijednosti potrošnje koja je usklađena za inflaciju, to jest iz te je vrijednosti uklonjen porast cijena. Vidimo, na primjer, da je realna potrošnja u prosincu 2022. bila na vrlo sličnim razinama kao potrošnja u prosincu 2020. i 2019. To možemo tumačiti kao da su potrošači u prosincu 2022. kupili otprilike sličnu količinu proizvoda u usporedbi s istim mjesecom 2020. i 2019.

Grafikon 2. Postotne promjene prosinca u odnosu na studeni

Izvor: izračuna autora prema podacima DZS-a

Za kraj, usporedbom potrošnje u prosincu u odnosu na studeni za svaku godinu možemo vidjeti o kolikim je razlikama riječ.

U svim promatranim razdobljima prosinac je bio jači od studenog za preko 10%. Rekordna godina je bila 2008. kada je potrošnja u prosincu bila veća za čak 24%. Takvu razliku nismo ponovno dosegnuli jer smo se u 2021. i 2022. nalazili u intervalu 14-16%. Možemo vidjeti kako je COVID-19 pandemija dovela potrošnju u prosincu do gotovo rekordno niske godine po pitanju ove razlike jer je potrošnja u prosincu bila veća u odnosu na studeni za 12,9%.