Do sada ste već vjerojatno čuli da se američke i europske banke nalaze usred svojevrsne bankovne krize. Ta kriza je posljedica domino efekta koji je pokrenula propast Silicon Valley Banka, o čemu možete više pročitati u sutrašnjem tekstu. Nije tajna da je SAD centar financijskog svemira, a na današnjem grafu možemo vidjeti najveće propasti banaka u povijesti SAD-a. Crvenom su bojom označene banke koje su propale ove godine. Pod „veličinom“ smatramo veličinu, odnosno vrijednost imovine koju je banka imala u tom trenutku.

Na grafu možemo vidjeti da su se epizode propasti banaka dogodile u tri glavna razdoblja. Tijekom financijske krize 2008., bankovne krize 2023. koju trenutno prolazimo i u razdoblju od 1984.-1991. Ovdje se radilo o takozvanoj krizi ušteđevina i zajmova (eng. Savings and loan crisis ili S&L crisis). To je bilo razdoblje od 9 godina u kojem je propalo oko 32% svih institucija koje su se bavile prikupljanjem štednih depozita i davanjem kredita, odnosno zajmova. To ne uključuje samo poslovne banke, nego i sve druge institucije koje prikupljaju štedne depozite od klijenata i daju kredite, primjerice za kupnju nekretnine.

Ono što je zanimljivo je da je razdoblju prije S&L krize prethodilo razdoblje inflacije, na koje je Fed (američka središnja banka), slično kao što se događa i danas, reagirao povećanjem kamatnih stopa. Povećanje kamatnih stopa je jedan od faktora koji je doveo do problema u poslovanju tih institucija, a kasnije i njihove propasti. Također, labavija regulacija je dovela do toga da je puno tih institucija provodilo visokorizične investicijske strategije koje su dovodile do velikih gubitaka. Zvuči poznato?

Izvor: FDIC