U ovoj analizi istražit ćemo nešto o kupnji inozemne robe od strane hrvatskih poduzeća, odnosno uvozu, i prodaji robe proizvedene u Hrvatskoj u inozemstvo, odnosno izvozu.
Iako su to pojmovi koji se koriste na svakodnevnoj razini, ukratko ćemo ih razjasniti kako ne bi bilo problema tijekom čitanja ove analize.
Uvoz je kupnja robe od druge države (preciznije, kupnja robe od neke tvrtke iz druge države) za koju neko poduzeće u hrvatskoj izdvoji određenu svotu novca i za nju dobije određenu robu.
Izvoz je prodaja robe drugoj državi (preciznije, prodaja robe nekoj tvrtki iz druge države) kako bi hrvatska poduzeća ostvarila prihode. Hrvatska poduzeća prodaju svoju robu i domaćim i inozemnim kupcima, a ako ju prodaju inozemnim kupcima, to se zove izvoz.
Kao što vidimo na grafikonu, Hrvatska je pretežito uvozna zemlja. Jasno se vidi kolika je velika razlika između izvoza i uvoza i da se ta razlika s vremenom povećavala. Ta situacija za državu nije dobra te se ona u ekonomiji naziva – deficit robne razmjene s inozemstvom. To znači da neko gospodarstvo troši više novaca na uvoz, odnosno kupovinu strane robe, nego što uprihođuje od izvoza, odnosno prodaje svoje robe na inozemnom tržištu. Deficit robne razmjene s inozemstvom je u 2021. iznosio 69 678 milijardi kuna.
Kada bismo ocjenjivali naše gospodarstvo, odnosno Hrvatsku, rekli bismo da ne „trguje“ s inozemstvom, odnosno da ne posluje baš dobro, barem kada govorimo o kupnji i prodaji robe. Kao i što sama ljudska logika uvijek nalaže, uvijek želiš više uprihoditi nego što želiš potrošiti. Hrvatsko je gospodarstvo od 2010. godine do 2022. godine povećalo uvoz robe za 122,5%, dok je izvoz robe povećan za 94,05%, što je „manjak“ od 28,40%. Ovo je potencijalni odraz nedovoljne konkurentnosti roba koje proizvodi hrvatsko gospodarstvo.
Naime, ukoliko neka zemlja kupuje osjetno više strane robe nego što prodaje domaće robe strancima, to može značiti da domaća roba nije toliko privlačna za kupovinu inozemnim kupcima, pa je kupuju manje. S druge strane, zbog konkurentnosti i atraktivnosti inozemne robe u odnosu na domaću robu, ta zemlja je kupuje mnogo pa je samim time i njen uvoz visok.
Grafikon 1. Prikaz trgovačkog suficita/deficita u RH od 2010.-2021. godine
Izvor:DZS
Nema komentara