Javni dug je dug države koji služi za financiranje deficita proračuna. Deficit proračuna je situacija u kojoj država ima veće rashoda od prihoda, a jasno je da tada slijedi zaduživanje. Država se zadužuje na primarnom tržištu (tržište na kojem se prvi put izdaju obveznice i ostali vrijednosni papiri) na način da, na primjer, Republika Hrvatska „kaže“: „nama treba 5 milijardi kuna i želimo ih posuditi od nekoga“. Tada Hrvatska (odnosno Ministarstvo financija) izdaje svoje obveznice (postoje i drugi instrumenti zaduživanja, recimo država može uzeti kredit) u iznosu od 5 milijardi kuna, te se potom javljaju banke i drugi investitori (na primjer, mirovinski fondovi) koji kupuju te državne obveznice. U tom slučaju država dobiva svojih 5 milijardi kuna, dok investitori ostvaraju prinose na svoje ulaganje, odnosno dobivaju određeni postotak iznosa koji su posudili državi u obliku kamate kao „nagradu“ što su državi pozajmili novac. Naravno, država im je uz kamate dužna vratiti i ukupan iznos novca koji su joj posudili, koji se zove glavnica.
Kao što možemo vidjeti na grafikonu, najzaduženija država od onih koje smo ovdje prikazali je 2016. (nisu dostupni noviji podatci na stranici World Banka) bio Japan, čiji je javni dug iznosio čak 194% BDP-a. Ovaj podatak na prvu zvuči strašno jer je riječ o jako velikom iznosu – u dolarima bi on iznosio 9,5 bilijuna dolara (jedan bilijun ima 1000 milijardi), odnosno 9 500 000 000 000 dolara.
No, Japan svoje obveze „servisira“ na vrijeme i nikad nije bio upitan bankrot države (stanje u kojoj država ne može otplaćivati dugove). Uz to, zanimljivo je i da je vlasnik velikog postotka javnog duga Japana Bank of Japan, japanska središnja banka. To na neki način znači da je država dužna državi, a ovo pak omogućuje Japanu da se zadužuje jako jeftino. Jamajka se nalazi na drugom mjestu s dugom od 122% BDP-a. Možemo vidjeti kako je Hrvatski javni dug (označen crvenom bojom) 2016. godine iznosio 78,4% BDP-a, što nije tako dramatično. Nažalost, u trenutku kada ovo pišemo, radi COVID-19 krize i poteškoća u kojima se sva gospodarstva svijeta nalaze, hrvatski javni dug je prema podacima HNB-a u trećem kvartalu 2021. iznosio 84,7% BDP-a. Prema kriterijima iz Maastrichta, Hrvatska treba konvergirati prema 60%-tnom udjelu javnog duga u BDP-u. Iako nam ovi podaci zanimljivo prikazuju koliko su pojedine zemlje zadužene, to nije baš 100% dobar pokazatelj, jer je BDP država potpuno različit, te pritom nemamo baš pravi uvid u „veliko ili malo“ zaduženje države. Za te podatke, morati ćete se strpiti, jer vam ih spremamo jako brzo ![?]()
!
Izvor: World Bank, Eurostat
Nema komentara