Svima je jasno koliko Hrvatska ovisi o turizmu. Osim što daje svjetsku prepoznatljivost jer se slike hrvatskih otoka, obale i hotela dijele na svim društvenim mrežama tijekom sezone, ljudi dijele svoja iskustva s Hrvatskom u svim zemljama svijeta. No, nama ekonomistima je bitnija ona monetarna slika, koliko nama taj turizam doprinosi BDP-u i koliko je tu prihoda od istog. U prošloj analizi prikazali smo da je udio turizma u BDP-u oko 25%, što je jako puno, jer to znači da nam ¼ gospodarstva ovisi o turizmu. No, otkud dolaze ti novci i prihodi? Dolaze od ručkova/večera u restoranima, od kupovine suvenira i proizvoda, ali najbitnije, od noćenja.

Noćenja u Hrvatskoj od 1954. godine (u 000)

Izvor: DZS

Vremenska serija prikazuje nam postupan rast našeg turizma. 1954. godine krenuli smo skromno, s 3 milijuna noćenja na teritoriju Hrvatske (u tim godinama bili smo dio „druge“ Jugoslavije).

I taj rast je lijepo napredovao sve dok se nije dogodio rat u 90-im godinama, koji je strmoglavio turističku aktivnost. Ljudi su se bojali te nisu htjeli ići ljetovati/zimovati u dijelovima gdje se vodio rat i gdje su se gubili životi. Tako je pad noćenja iznosio čak 81%! To je bio strašan udarac na hrvatsko gospodarstvo (BDP). No, kako se rat primicao svome kraju, tako su i turisti ponovno počeli smatrati da je dolazak u lijepu Hrvatsku na odmor siguran. Dodatan uteg hrvatskom turizmu je krajem devedesetih bio i Rat na Kosovu u razdoblju 1998.-1999. No, od 2000.-ih godina imamo stalni rast noćenja te prihoda od noćenja. Slavne 2019. godine dolazimo do  „peak-a“ našeg turizma kada smo imali preko 91 milijun noćenja! Kada bismo usporedili neusporedivo, noćenja u 2019. s obzirom na noćenja u 1954. godini, imali bismo rast od čak 2 378%. Iako nas je COVID-19 privremeno vratio na razine iz 2000.-ih (40 milijuna noćenja), turizam se brzo oporavio te smo već 2022. došli do brojke od 90 milijuna noćenja, vrlo blizu rekordne 2019.

Isto tako, možemo vidjeti da strani gosti ostvaruju preko 90% svih noćenja u Hrvatskoj.