Odsutnost s posla zbog osobnih zdravstvenih problema u 2019. godini (u %)

Odsutnost s posla zbog osobnih zdravstvenih problema se prema Eurostatu definira kao udio ljudi koji su prijavili odsutnost s posla zbog zdravstvenih problema u posljednjih 12 mjeseci. Taj podatak je važan jer ukazuje na zdravlje radne populacije neke države. U prijevodu, što je taj postotak veći, vjerojatnije je da je zdravlje radne populacije na nižoj razini. Naravno, tu postoji i onaj faktor lažnih bolovanja zbog spajanja produženih vikenda ili bilo kojeg drugog razloga, no nećemo ulaziti u tu problematiku. Ovaj pokazatelj, osim što ukazuje na segment zdravstva, ima i ekonomske implikacije. Recimo, ako je visoki udio ljudi prijavljivao bolovanje tijekom jedne godine, znači da se veliki dio posla u svim djelatnostima (proizvodnja, prodaja, usluge) nije obavljao na stopostotnoj razini. U prijevodu, produktivnost jedne nacije je bila ispod njezinog optimuma ili, da spustimo na „normalan“ hrvatski jezik, društvo u cjelini nije proizvelo maksimalan broj mogućih proizvoda i usluga svake vrste. To onda ostavlja posljedice na razinu BDP-a države – ako vam veliki postotak radnika odlazi na bolovanje, manje proizvodite u toj godini i imate manji BDP od onoga što ste mogli imati da nije bilo toliko bolovanja. Na grafikonu su prikazane neke države članice EU (slične i usporedive s Hrvatskom), Hrvatska i prosjek Europske unije. Kao što vidimo u EU je 35% ljudi prijavljivalo bolovanje u 2019. godini. Slovenija se nalazi iznad tog prosjeka s najvećim udjelom u promatranim zemljama, a Rumunjska ima najmanji udio ljudi koji su prijavili bolovanje, svega 3,5%. Hrvatska se nalazi u sredini promatranih zemalja s udjelom od 21,8% radnika koji su prijavljivali bolovanje. Vidimo da je čak petina radnog stanovništva išla na bolovanje, no iz ovih podataka ne znamo uzroke bolovanja te koliko su dugo ljudi izbivali s posla zbog bolovanja, što bi bio vrlo koristan pokazatelj kako za zdravstveno stanje populacije tako i za ekonomsku produktivnost.

Izvor: Eurostat