Na grafikonu je prikazan rast prosječnih neto plaća i kretanje inflacije (mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2022. godine. Iz grafikona je vidljivo da su prosječne neto plaće u svakoj godini u promatranom razdoblju rasle u odnosu na prethodnu godinu.
Isto tako je vidljivo da je taj rast neto plaća bio najmanji u godinama recesije (od 2009. do 2014.), što je odraz pada gospodarske aktivnosti (najviše osobne potrošnje) pa poslodavci nisu bili u mogućnosti podizati plaće svojim zaposlenicima. Nakon oporavka gospodarstva vidimo veće poraste plaća u odnosu na recesijsko razdoblje.
S druge strane, inflacija u Hrvatskoj je bila stabilna, tj. nije bilo velikih inflatornih šokova. Do razdoblja svjetske gospodarske krize se kretala između 2% i 4% (u 2008. dolazi do skoka koji vidimo na grafu), dok se nakon krize kretala ispod 2%, a u nekim godinama je inflacija bila i negativna, tj. u Hrvatskoj je zabilježena deflacija.
Inflacijski pritisci počinju rasti krajem 2021. da bi u 2022. zabilježili rekordnu razinu inflacije od sredine 90-ih, a koja je iznosila preko 10%.
Zanimljivost ovog grafikona je da se iz njega može iščitati i kako su se kretale realne neto plaće, tj. ono što je građanima bitnije od rasta nominalnih neto plaća jer realne plaće iskazuju pravu kupovnu moć plaća svakog građanina.
U razdobljima u kojima je plava linija iznad crvene linije (rast neto plaća je veći od inflacije) dolazi do porasta realnih plaća (veća kupovna moć) i obrnuto, kada je inflacija veća od rasta plaća dolazi do pada realnih plaća. Iz grafikona je vidljivo da su u promatranom razdoblju realne plaće više rasle nego što su padale, ali i da je u prošloj godini došlo do pada realnih plaća jer je inflacija rasla većom stopom od samih plaća.
Nema komentara