Prošli tjedan izašli su novi podaci DZS-a koji nam pokazuju snažan rast prosječnih bruto i neto plaća u siječnju. Nominalno, prosječna bruto plaća na razini Hrvatske iznosila je EUR 1,695, dok je prosječna neto plaća iznosila EUR 1,239. Preciznije, na mjesečnoj razini prosječne bruto plaće rasle su za 4,6% (realno +5%), dok su prosječne neto plaće rasle za 4% (realno +4,4%). Kada gledamo godišnju razinu, tada su prosječne bruto plaće rasle visokih 13,1% (realno +8,6%), dok su prosječne neto plaće rasle visokih 13,3% (realno +8,8%). No, zanimljivo je kako je prosječna satnica zapravo pala na mjesečnoj razini. Bruto satnica pala je za 3,6% (realno -3,2%), dok je neto satnica pala za 4% (realno -3,6%). Znači li to onda da su zaposleni radili više pa je to uzrok ukupnog rasta prosječnih plaća? Uistinu jest tako, jer je prosječan broj plaćenih sati rada u siječnju 2024. skočio na 182 sata sa 166 sati u prosincu prošle godine, a to je rast od 9,64%!

Grafikon 1. Kretanje prosječnih bruto i neto plaća u Hrvatskoj

Izvor: DZS

Grafion 2. Mjesečne stope rasta prosječnih bruto i neto plaća u Hrvatskoj

Izvor: DZS

Kao što je prikazano na grafikonu, vidimo kako je mjesečna stopa rasta u siječnju 2024. odskočila iz negativnog teritorija u prosincu 2023. godine u pozitivan teritorij i na najviše razine u promatranih godinu dana. Ovom rastu svakako doprinosi povećanje bruto minimalne plaće za 20% od siječnja ove godine te veći broj odrađenih sati.

Tablica 1. Stope rasta prosječnih neto plaća u siječnju prema sektorima

Izvor: DZS

Kada promatramo rast na sektorskoj razini, u siječnju je prosječna neto plaća najviše rasla u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (9,92%), ostalim uslužnim djelatnostima (8,43%) te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (7,58%), dok je plaća pala u dva sektora, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (-0,45%) te javnoj upravi i obrani (-1,46%).

Tablica 2. Distribucija neto i bruto plaća prema decilima

Izvor: DZS

Za kraj, promotrit ćemo distribuciju prosječnih plaća prema decilima, a što su decili već je objašnjeno u tekstu pa savjetujemo da ga prvo pročitate (ako za time ima potrebe) kako bi vam lakše bilo shvatiti ovaj dio analize.

Ono što je tragično je da gotovo 30% stanovništva radi za prosječnu neto plaću od EUR 870 i niže, što je za EUR 369 niže od prosječne plaće (računajući za osobu koja primi EUR 870). U šestom decilu možemo vidjeti kako je 60% zaposlenih zarađivalo manje od EUR 1,189, što nam govori kako 60% zaposlenih ima plaću manju od prosječne. U devetom decilu vidimo kako 10% zaposlenih zarađuje iznad EUR 1,876, dok deseti decil DZS vješto skriva.