Stopa rizika od siromaštva je prema DZS-u standardni pokazatelj postotka osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan – to je točno na 50% svih dohodaka o kojima DZS ima podatke, odnosno 50% osoba ima dohodak jednak ili manji medijalnom, a 50% ima jednak ili veći od medijalnog) distribucije dohotka i 60% od izračunate srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Kako su zadnji dostupni podaci za 2022., prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.

Grafikon: Stopa rizika od siromaštva prema spolu u Republici Hrvatskoj

Izvor: DZS

Na grafikonu je prikazana stopa rizika siromaštva u Republici Hrvatskoj prema spolu. Iz grafikona je vidljivo da se stopa rizika od siromaštva u promatranom razdoblju smanjila s 20,6% na 18% za ukupnu populaciju. Za muškarce se ona smanjila za 3,7 postotnih bodova (s 19,7% na 16%), a kod žena se smanjila za 1,4 postotnih bodova (s 21,4% na 20%). Ono što je također vidljivo je da se razlika između muškaraca i žena u promatranom razdoblju povećala.

Jedan od razloga zbog kojih su žene izloženije riziku od siromaštva je tradicionalno poimanje uloge žene kao domaćice koja ne treba raditi pa samim time ni ne ostvaruje vlastiti dohodak i ovisna je o nekom drugom. Također, u prošlim vremenima su muškarci bili ti koji su postizali više stupnjeve obrazovanja, a viši stupanj obrazovanja u prosjeku znači i bolji posao s većom plaćom i manjim rizikom od siromaštva.

Trend u kojem su danas žene te koje su uključenije u visokoobrazovne programe i mijenjanje tradicionalnog pogleda uloge žena bi trebao doprinijeti tome da se jaz između muškaraca i žena u konačnici smanji.