Od davnih dana zlato je imalo veliki utjecaj u ljudskoj povijesti. Kraljevi i carevi su stavljali zlatne krune na svoje glave kao izraz bogatstva i moći. Zlato se do pojave modernog papirnatog novca koristilo i kao sredstvo plaćanja (svi su vjerovali da će u zamjenu za zlatnu kovanicu moći dobiti koju god robu željeli kupiti). U doba zlatnog standarda zlato se koristilo kao pokriće za novac izdan od strane središnje banke. Najjednostavnije rečeno, koliko zlata je središnja banka držala u svojim rezervama, toliko je novčanica i kovanica neka država mogla imati u optjecaju. Nadalje, zlatom se i trguje kao oblikom investicijske imovine, a u vremenima gospodarskih kriza izgleda kao najsigurnije ulaganje zbog višestoljetnog vjerovanja da zlato uvijek ima svoju vrijednost. Iz svega prethodnog je vidljivo da je zlato od davnina imalo veliku ekonomsku ulogu jer je kroz svoj „životni vijek“ bilo i sredstvo razmjene i sredstvo očuvanja vrijednosti.

Grafikon prikazuje 10 država koje imaju najviše zlata u svojim zalihama. Na prvom mjestu je očekivano SAD s nešto više od 8 tisuća tona zlata, zatim slijede europski teškaši Njemačka (3,3 tis. tona), Italija (2,4 tis. tona) i Francuska (2,4 tis. tona). U zlatnoj sredini su Rusija i Kina s preko 2 tisuće tona zlata, a slijede ih Švicarska, Japan, Indija i Nizozemska. Zanimljivo je da su izuzev Rusije, Kine i Indije na ovoj listi sve odredom visoko razvijene države.

Grafikon: Države s najvećim rezervama zlata u svijetu

Izvor: Trading Economics