Financijska tržišta su pojam koji je svakodnevno u fokusu javnosti. Svjedoci smo svakodnevnim naslovima u medijima poput „Slom na tržištu dionica“, „Država se ponovno zadužuje“ itd. No, što su zapravo i čemu služe financijska tržišta pokušat ćemo objasniti u najosnovnijim crtama.

Primarna financijska tržišta

Primarno financijsko tržište je ono na kojem se emitiraju novi financijski instrumenti (dionice i obveznice). Primjerice, ako želite osnovati novo poduzeće i nemate dovoljno vlastitih sredstava, možete pozvati sve zainteresirane ulagatelje da vam pozajme svoja novčana sredstva i zauzvrat im dati udjele u svojem poduzeću. Te udjele nazivamo dionice i one znače da su svi imatelji dionica (dioničari) suvlasnici tog novoosnovanog dioničkog društva.

Jedna od glavnih prednosti koje to suvlasništvo donosi je sudjelovanje u budućoj dobiti poduzeća. Ako to poduzeće u budućnosti bude ostvarivalo dobit, dioničari imaju pravo na svoj udio u tom kolaču (naravno, poduzeće ne mora svake godine isplatiti dobit koju ostvari dioničarima). Taj se udio zove dividenda, a veći dioničar (onaj koji ima više dionica) dobit će i veći dio kolača, odnosno ima veći udio u ukupnoj dobiti poduzeća.

S druge pak strane, ako dođe do manjka u državnom proračunu, Vlada se može zadužiti kako bi pokrila taj manjak. Netko iz Ministarstva financija u tom slučaju može otići u neku od banaka i zatražiti kredit od nekoliko stotina milijuna ili više milijardi kuna, ali isto tako država može izdati svoju obveznicu u iznosu koji joj je potreban (primjerice, 100, 200 ili 500 milijuna kuna, a može se zadužiti i u nekoj stranoj valuti kao što su euri ili dolari). Obveznica funkcionira na vrlo sličan način kao kredit – vjerovnici posuđuju državi novac tako što kupuju njene obveznice. Primjerice, netko može kupiti hrvatske državne obveznice u iznosu od 1000 kuna, a država se obvezuje vratite toj osobi njenih 1000 kuna uvećanih za kamatu.

Sekundarna financijska tržišta

Na sekundarnom financijskom tržištu se obavljaju kupoprodajni odnosi vezani uz već izdane dionice i obveznice. Npr., želite li kupiti dionice nekog poduzeća, otići ćete na burzu dionica i preko brokera kupiti dionice tog poduzeća. Isto tako, kada i ako ćete to htjeti, te iste dionice možete prodati nekoj trećoj osobi. Slično se događa i s obveznicama, samo što kupoprodajne odnose u većini slučajeva obavljaju institucionalni investitori (investicijske banke ili mirovinski fondovi) koji imaju dovoljno sredstava za kupnju takvih financijskih instrumenata (podsjetimo se, obveznice se izdaju na iznose od nekoliko milijuna pa do više milijardi kuna). Tako su u Hrvatskoj obvezni mirovinski fondovi (koji većinu sredstava „nabavljaju“ od uplata doprinosa u drugi mirovinski stup) vlasnik velikog postotka obveznica koje je izdala Republika Hrvatska.

Slika 1.: Državna obveznica

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Na slici 1 vidimo primjer državne obveznice koju je izdala Republika Hrvatska i to denominiranu u kunama. Na njoj možemo vidjeti iznos na koji je ona izdana (12,46 milijardi kuna), za koliko godina ona dospijeva (11 godina), vidimo i kamatnu stopu po kojoj je izdana (4,25%). Kamatni kupon od 4,25% znači da će vlasniku obveznice izdavatelj obveznice svake godine do dospijeća isplaćivati taj iznos kamatnog kupona. Primjerice, ako je obveznica izdana u iznosu od 1 milijuna kuna, kamatni kupon od 4,25% znači da će vlasnik obveznice svake godine do dospijeća dobivati 42.500 kuna i o dospijeću nominalnih 1 milijun kuna. Uz to su navedene i banke koje su sudjelovale u izdavanju ove obveznice (te banke su zajedno kupile tu obveznicu na primarnom tržištu). Datum dospijeća znači da će 14. prosinca 2026. godine Republika Hrvatska imatelju ove obveznice isplatiti iznos obveznice u cjelini (ako neke od banaka prodaju svoje udjele u ovoj obveznici na sekundarnom tržištu, imatelj obveznice se po dospijeću može razlikovati). Uz to, imatelj obveznice svake godine do dospijeća ima pravo i na kamatu koja mu je zagarantirana kuponom, a po kamatnoj stopi od 4,25%.

Grafikon 1.: Izdane i nedospjele eurske obveznice RH (u milijardama EUR)

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Na grafikonu 1 su prikazane sve izdane i nedospjele eurske obveznice Republike Hrvatske koje su izdane na domaćem tržištu. Prikazani su njihovi nominalni iznosi i kuponske kamatne stope po kojima su izdane. Obveznice su izdavane u iznosima od 0,4 do 1,445 milijardi EUR i po kamatnim stopama od 0,75% do 5,75%. Prva obveznica na grafikonu je izdana 2013. godine u iznosu od 1,4 milijardi eura uz kamatnu stopu od 5,75%. Ukupne obveze Republike Hrvatske za eurske obveznice po dospijeću iznose 5,845 milijardi eura.

Grafikon 2.: Izdane i nedospjele kunske obveznice RH (u milijardama EUR)

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Na grafikonu 2 su prikazane sve izdane i nedospjele kunske obveznice Republike Hrvatske. Obveznice su izdavane u iznosima od 3 do 12,46 milijardi kuna i kamatnim stopama od 0,25% do 4,5%. Ukupne obveze Republike Hrvatske za kunske obveznice po dospijeću iznose 79,85 milijardi kuna. Naravno, s ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja 2023. godine ovi nominalni iznosi će se konvertirati u iznose u eurima.

Grafikon 3.: Godišnji promet dionicama na Zagrebačkoj burzi (u milijardama HRK) i udio u BDP-u

Izvor: Zagrebačka burza, Svjetska banka

Na grafikonu 3 su prikazani godišnji iznosi trgovanja dionicama na Zagrebačkoj burzi. Vidljivo je da je trgovanje znatno palo nakon 2011. godine, kako u apsolutnom smislu, tako i kao udio u BDP-u. Iz ovoga je vidljivo da je tržište dionica u Republici Hrvatskoj jako malo (zadnjih godina se kreće oko 0,5% BDP-a), što bi ukazivalo da mali investitori (građani), a i veliki investitori nemaju pretjerani interes za ovaj vid ulaganja na hrvatskom dioničkom tržištu. Naravno, to je uzrokovano i relativno nerazvijenim dioničkim tržištem, odnosno manjkom prilika za investiranje u dionice (manjkom ponude raznolikih i atraktivnih dionica).

Grafikon 4.: Godišnji promet obveznicama na Zagrebačkoj burzi (u milijardama HRK) i udio u BDP-u

Izvor: Zagrebačka burza, Svjetska banka

Na grafikonu 4 su prikazani godišnji iznosi trgovanja obveznicama na Zagrebačkoj burzi. Vidljivo je da je trgovanje znatno palo nakon 2010. godine (za oko 1 milijardu kuna). Kao udio u BDP-u, trgovanje obveznicama je još neznačajnije u odnosu na dioničko tržište (kreće se oko 0,1% BDP-a). Vidimo da je i ovaj oblik financijskog tržišta jako malen i neprimamljiv, kako velikim, tako i malim investitorima.

Zaključak

Financijska tržišta (dioničko i obvezničko) u Republici Hrvatskoj su jako mala i nerazvijena, pogotovo u odnosu na ista tržišta u SAD-u ili Velikoj Britaniji. Građani i poduzeća i dalje više preferiraju poslovne odnose s bankama (krediti i štednje). Poduzeća manje preferiraju pribavljanje kapitala na dioničkom tržištu umjesto bankovnog kredita, a građani manje preferiraju investiranje na burzi umjesto štednje u banci. Građani (oni koji si to mogu priuštiti) također intenzivno investiraju u nekretnine. Zbog relativno male veličine dioničkog i obvezničkog tržišta, u Republici Hrvatskoj postoji mjesta za napredak kako bi se i ti dijelovi financijskog tržišta razvili i pružili alternativu za nabavljanje investicijskih sredstava poduzećima ili očuvanje vrijednosti novca građanima.

Time's up