ekonomskabaza.hr

Fiskalna politika

fiskalna politika sabor

Fiskalna politika je, uz monetarnu, jedna od glavnih makroekonomskih politika svakog gospodarstva svijeta. Fiskalna politika bi trebala biti stabilizator gospodarstva, tj. u razdoblju recesije podizati razinu BDP-a, a u razdobljima ekspanzije usporavati taj rast kako ne bi došlo do pregrijavanja gospodarstva. Važnost fiskalne politike se najviše može uočiti upravo u razdobljima recesija kada je situacija u gospodarstvu jako delikatna (propadanje poduzeća, visoka nezaposlenost) i kada fiskalna politika može ublažiti ili okrenuti tu recesiju u rast.

Za vrijeme svih najvećih svjetskih recesija fiskalna politika je bila od neizmjernog značaja. Velika depresija iz 1929. je ponukala Vladu SAD-a da kao nikad do tada intervenira u „slobodno“ tržište. Svjetska financijska kriza iz 2008. i COVID – 19 kriza su također zahtijevale ogromna fiskalna upumpavanja kako bi se recesije što prije spriječile.

Naravno, fiskalna politika je odgovorna i za redistribuciju dohotka i jednakost u društvu. Država tu redistribuciju ostvaruje svojim poreznim politikama i politikama transfera. Primjerice, progresivnim oporezivanjem se dohodak redistribuira od onih s najvišim ka onima s najnižim dohocima putem programa socijalne zaštite. Uz to, fiskalna politika ima i alokacijsku funkciju, tj. zbog tržišnih neuspjeha u pružanju javnih dobara država uskače i nudi javna dobra poput obrazovanja, zdravstva, obrane ili prometnica.

Fiskalna politika odnosi se na vladino korištenje oporezivanja i državne potrošnje kako bi utjecala na cjelokupno stanje gospodarstva. Ona je bitan alat za upravljanje gospodarskim rastom, stabilizaciju cijena i rješavanje različitih društveno-ekonomskih izazova.

Primarni cilj fiskalne politike je postizanje makroekonomske stabilnosti. To uključuje održavanje ravnoteže između gospodarskog rasta, niske inflacije i niske nezaposlenosti. Vlade koriste fiskalnu politiku kako bi potaknule ili obuzdale agregatnu potražnju, odnosno ukupnu potrošnju u gospodarstvu. Prilagodbom oporezivanja i državne potrošnje kreatori ekonomskih politika mogu utjecati na ponašanje potrošača i poduzeća, čime utječu na gospodarsku aktivnost.

Postoje dvije glavne vrste fiskalne politike: ekspanzivna i restriktivna. Ekspanzivna fiskalna politika uključuje povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza kako bi se potaknula agregatna potražnja. To se obično radi tijekom razdoblja ekonomske krize ili recesije kada postoji potreba za poticanjem gospodarske aktivnosti. S druge strane, restriktivna fiskalna politika uključuje smanjenje državne potrošnje i/ili povećanje poreza kako bi se smanjila agregatna potražnja. Ona se provodi u razdobljima visoke inflacije ili kada stopa inflacije postepeno raste i smatra se da će ona u budućnosti porasti na visoke razine koje su štetne za gospodarstvo.

Grafikon: Potrošnja opće države odabranih EU članica za razdoblje od 2000. do 2022. u % BDP-a

fiskalna politika grafikon

Izvor: Eurostat

Za provedbu fiskalne politike vlade imaju na raspolaganju različite alate. Jedan od primarnih alata je državna potrošnja. Povećanjem potrošnje na infrastrukturne projekte, obrazovanje, zdravstvo ili programe socijalne skrbi, vlade mogu izravno potaknuti gospodarsku aktivnost i stvoriti radna mjesta. Osim toga, vlade također mogu koristiti oporezivanje kao alat za utjecaj na gospodarstvo. Smanjenjem poreza pojedinci i poduzeća imaju više raspoloživog dohotka, što može dovesti do povećanja potrošnje i ulaganja.

Drugi alat fiskalne politike je korištenje fiskalnih poticaja. Vlade mogu dati porezne olakšice ili subvencije određenim industrijama ili sektorima kako bi potaknule ulaganja i gospodarski rast. Na primjer, porezne olakšice za aktivnosti istraživanja i razvoja mogu potaknuti inovacije i tehnološki napredak. Slično tome, porezni poticaji za projekte obnovljivih izvora energije mogu promicati održivost i smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima.

Utjecaj fiskalne politike na gospodarstvo može biti značajan. Ekspanzivna fiskalna politika može dovesti do povećanog gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta i poboljšanog povjerenja potrošača. Međutim, ona također može rezultirati visokim javnim dugom i visokom inflacijom ako se njome ne upravlja na odgovarajući način. S druge strane, restriktivna fiskalna politika može pomoći u kontroli inflacije i smanjenju proračunskih deficita, ali također može dovesti do sporijeg gospodarskog rasta, recesije i gubitka radnih mjesta.

Ključno je da kreatori ekonomske politike pažljivo analiziraju trenutne ekonomske uvjete i donose informirane odluke pri provođenju fiskalne politike. Oni moraju uzeti u obzir čimbenike kao što su stanje gospodarstva, inflatorni pritisci, stope nezaposlenosti i dugoročna fiskalna održivost. Osim toga, koordinacija s monetarnom politikom, koju kontroliraju središnje banke, ključna je za osiguranje skladnog pristupa gospodarskom upravljanju.

Welcome to your Kviz o fiskalnoj politici

1. Državna potrošnja i oporezivanje su u domeni:

2. Fiskalna politika može biti ekspanzivna i restriktivna?

3. Tijekom recesije koristi se:

Možda će vam se svidjet

1 komentar

  • […] zakon pomaže kreatorima ekonomske politike i ekonomistima da razumiju troškove recesija u smislu izgubljene proizvodnje i povećane […]

Odgovori