Otkada je krenula energetska kriza mogli smo u medijima čuti kako će država zamrznuti cijene naftnih derivata u Republici Hrvatskoj i kako će smanjiti trošarine na naftne derivate kako cijene ne bi otišle u nebo.
Što su to trošarine i koja je njihova uloga u svakoj državi pobliže će vam pokušati objasniti ovaj tekst.
Trošarine – općenito
Za početak valja naglasiti da su trošarine ili posebni porezi jedan od oblika poreza koji oporezuje promet dobara. Najčešće su predmet oporezivanja proizvodi poput alkohola, cigareta ili naftnih derivata, a porezni obveznici su proizvođači ili uvoznici tih proizvoda.
Trošarine se mogu naplaćivati po jedinici mjere proizvoda (npr. po kilogramu ili litri određenog proizvoda), u postotku vrijednosti robe ili se istovremeno primjenjuju oba načina određivanja trošarine.
Trošarine se uvode i kako bi se na neki način penaliziralo neodgovorno zdravstveno ponašanje (duhan i alkohol) ili umanjio utjecaj na zagađenje okoliša (trošarine na naftne derivate). Prihodi od trošarina se onda mogu koristiti za pokrivanje troškova koji nastaju kao posljedica takvog neodgovornog ponašanja (izdaci za troškove zdravstvenog sustava) ili kao oblik naknade za korištenje usluga (trošarine na naftne derivate se smatraju naknadom za korištenje cestama).
Naravno, ti se prihodi mogu koristiti i u druge svrhe pa su tako u Republici Hrvatskoj trošarine prihod državnog proračuna, odnosno tim se novcem mogu financirati i drugi rashodi kao što su, primjerice, mirovine ili plaće zaposlenika u javnom sektoru.
Trošarine su u Republici Hrvatskoj uvedene 1993. godine i od tada su doživjele neke promjene. Glavna promjena je nastupila kada su zbog ulaska u Europsku uniju neke trošarine morale biti usklađene sa zahtjevima EU.
Tako pod trošarine koje su usklađene s propisima Europske unije spadaju: trošarine na energente i električnu energiju, zatim trošarine na duhan i duhanske proizvode i trošarine na alkohol i alkoholna pića.
Osim trošarina na gore navedene proizvode, Republika Hrvatska ima i posebne poreze na iduće proizvode: posebni porezi na motorna vozila, na kavu i na bezalkohlna pića.
Trošarine – pregled u Republici Hrvatskoj
Tablica 1.: Trošarine na duhan i duhanske proizvode

Izvor: Carinska uprava
Tablica 2.: Trošarine na energente i električnu energiju

Izvor: Carinska uprava
Grafikon 1.: Ukupni prihodi državnog proračuna i prihodi od posebnih poreza i trošarina u milijardama €

Izvor: Ministarstvo financija
Na grafikonu možemo vidjeti ukupne prihode državnog proračuna u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Uz to vidimo i prihode od posebnih poreza i trošarina te udio tih prihoda u ukupnim prihodima u promatranom razdoblju. Ukupni prihodi u promatranom razdoblju su se kretali od 14,56 milijardi € u 2015. do 20,45 milijardi € u 2021. godini. Prihodi od posebnih poreza i trošarina su se u promatranom razdoblju kretali od 1,85 milijardi € u 2015. do 2,17 milijardi € u 2021. godini. U postotku od ukupnih prihoda državnog proračuna, ovi prihodi su se kretali od razine od 10,5 do skoro 13%.
Prihodi od posebnih poreza i trošarina se u apsolutnom iznosu nisu previše mijenjali iz razloga što se takvim porezima oporezuju proizvodi čija je potražnja relativno neelastična. Neelastična potražnja znači da ako se cijena nekog proizvoda i poveća (npr. kutije cigareta), potrošač neće odmah smanjiti konzumaciju cigareta već će nastaviti s podjednakom konzumacijom (pod uvjetom da ne dođe do ogromnog poskupljenja).
Tablica 3.: Podaci o naplaćenim prihodima Carinske uprave u razdoblju od siječnja do prosinca 2021./2020./2019.

Izvor: Carinska uprava
Iz tablice 3. je vidljivo da su najznačajniji prihodi od trošarina na energente (preko 50%), a zatim na duhanske proizvode. Ti prihodi čine preko 80% prihoda od trošarina i posebnih poreza.
Zaključak
Trošarine i posebni porezi su izdašan, stabilan i predvidljiv prihod državnog proračuna. Država svake godine zna da može računati na te prihode. Isto tako, država oporezivanjem štetnih proizvoda trošarinama (duhanski proizvodi i alkohol) može utjecati na društvo i smanjiti konzumaciju tih proizvoda. Općenito se smatra da bi se trošarine trebale najviše nametati na takvu vrstu proizvoda kod kojih je potražnja neelastična i koja penalizira štetno i neodgovorno ponašanje pojedinaca.
Literatura: Šimurina N., Dražić Lutilsky I., Barbić D., Dragija Kostić M.; Osnove porezne pismenosti, Narodne novine, 2018.
Nema komentara