Porezni sustav u Hrvatskoj nije pretjerano lagan za shvatiti. To više-manje vrijedi za svaki porezni sustav, ali danas ćemo ga ukratko objasniti.

Porezi u Hrvatskoj su podijeljeni na nekoliko geografskih razina. Porezi se prikupljaju na državnoj, županijskoj i gradskoj/općinskoj razini. Postoje i zajednički porezi, koji su specifični po tome što se prihodi od njih dijele na svaku od ranije spomenutih razina.

Konačni razred poreza u Hrvatskoj su porezi na dobitke od igara na sreću i naknade na priređivanja igara na sreću.

DRŽAVNI POREZI

Državni porezi su oni od kojih prihod ide u pro račun Republike Hrvatske, a koje određuje Ministarstvo financija.

Porez na dodanu vrijednost

– najmlađi hrvatski porez, uveden  1998., a ujedno i najkompleksniji. Prema definiciji Europske komisije, radi se o „općem porezu koji se primjenjuje, u principu, na sve komercijalne aktivnosti koje uključuju proizvodnju i distribuciju dobara i na pružanje usluga. Ujedno je i porez na potrošnju jer konačnu cijenu snosi potrošač. Nije naplaćen poduzećima.“

Poduzeća mogu ući u sustav PDV-a kada god žele, a zakonski su obavezni ući u trenutku kada ostvare 300 000 kuna prihoda u godini dana.

Poduzeća od PDV-a koji duguju državi odbijaju količinu PDV-a koji su već platili drugim poduzećima. To se zove pretporez.

Na primjer, ako farmer prodaje mljekari 100 kuna mlijeka pri stopi PDV-a od 13%, mljekara bi platila 113 kuna za taj proizvod, od čega bi 13 kuna farmer poslao državi.

Mljekara pakira proizvod i prodaje ga dućanu za 300 kuna. PDV će sada iznositi 39 kuna, odnosno dućan će platiti sveukupno 339 kuna. Mljekara umjeto 39 šalje 26 kuna državi jer je 13 kuna već plaćeno.

Dućan prodaje to mlijeko konačnim potrošačima za 500 kuna, što znači da će PDV iznositi 65 kuna. Dućan dobiva od potrošača 565 kuna, a šalje državi 26 kuna jer je farmer već poslao 13 kuna i mljekara 26 kuna, a ukupni PDV je 65 kuna.

Treba napomenuti da se pravo pretporeza ostvaruje samo na transakcije u tuzemstvu – ako je mljekara kupila mlijeko od farmera iz npr. Bosne i Hercegovine, mora platiti punih 25% pri prodaji proizvoda.

Glavna prednost PDV-a u odnosu na regularni prodajni porez kakav se primjenjuje u većini svijeta izvan Europe je što je lakši za pratiti jer je podijeljen na više koraka. Posljedično tome, puno je teže izbjegavati plaćanje PDV-a.

Glavni nedostatak je što PDV ozbiljnije diže cijene od regularnog poreza na prodaju proizvoda, što stavlja dodatno opterećenje na siromašne. Zbog ovog se PDV nekada kritizira kao regresivni porez, jer uzima veći postotak dohotka siromašnih obitelji nego bogatih.

U Hrvatskoj je opća stopa PDV-a 25%. Stopa od 13% se obračunava na pelene, dječje sjedalice za automobile, menstrualne potrepštine, isporuku nekih režija (struja) i sl. Stopa od 5% se obračunava na sve vrste kruha, kino ulaznice, ne-fikcijske knjige i slično. Puni popis možete pronaći u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, Čl. 38. Navedeni zakon se nalazi online na sljedećoj poveznici: https://www.porezna-uprava.hr/HR_porezni_sustav/_layouts/15/in2.vuk2019.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro1467

Porez na dobit – Za razliku od PDV-a, porez na dobit je relativno jednostavan. Ovo je porez koji plaćaju samo poduzeća, na ostvarenu dobit.

Dakle, jednostavno je, prihod-rashod=dobit, na koju se plaća porez na dobit. Ostaje još samo definirati rashode (odnosno odbitke). Rashodi su sva potrošnja koja je u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika, odnosno svi troškovi nastali kao posljedica obavljanja djelatnosti. Treba napomenuti da je ovo pomalo pojednostavljeno objašnjenje, ali je dovoljno za shvatiti bit.

Država po tome određuje poreznu osnovicu (dobit na koju poduzeće plaća porez), i na nju obračunava stopu od 10% ako je ostvaren prihod do 7 500 000 milijuna kuna, odnosno 18% ako su prihodi jednaki ili veći od 7 500 001 kune.

Posebni porezi i trošarine – postoji još i nekoliko posebnih poreza koji se specifično obračunavaju na određene robe

• Posebni porez na motorna vozila – Nastaje kada proizvođač, trgovac ili registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima izda račun o prodaji motornog vozila namijenjenog za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj ili nabavi motorno vozilo za vlastite potrebe ili kod uvoza motornih vozila. Iznos poreza ovisi o vrsti vozila, a određuje ga Carinski ured
• Posebni porez na kavu i bezalkoholna pića – Nastaje kod stavljanja bilo kojih derivata kave, bezalkoholnih pića, pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5 %, ostalih alkoholnih pića s volumnim udjelom većim od 1,2%, sirupa, koncentrata ili prašaka i granula namijenjenim za pripremu pića na tržište. Visina poreza ovisi o sadržaju šećera, metil-ksantina i taurina koji izračunava Hrvatski zavod za javno zdravstvo
• Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila
• Trošarinski sustav oporezivanja alkohola, alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije

ŽUPANIJSKI POREZI

Županijski porezi su oni koje raspisuje županija, a čiji prihod ide županijama.

Porez na nasljedstva i darove – Oporezuje gotov novac, vrijednosne papire i pokretnine ako je pojedinačna vrijednost pokretnine veća od 50 000 kuna, a u slučajevima gdje je ta imovina ostavljena nasljedstvom, poklonjena ili stečena drugom osnovom bez naknade. Zaračunava se po stopi od 4%. Ovaj porez se ne odnosi na nekretnine jer se one oporezuju ili porezom na dodanu vrijednost ili porezom na promet nekretnina.

Porez na cestovna motorna vozila – za razliku od posebnog poreza na motorna vozila, plaća se jednom godišnje umjesto jednokratno i to prilikom produljivanja registracije odnosno prometne dozvole. Ne plaća se na vozila koja su bila iz bilo kojeg razloga oslobođena plaćanja carine i PDV-a i na vozila prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom. Stopa ovisi o snazi motora i starosti vozila, a punu tablicu možete pronaći na sljedećoj stranici: https://gov.hr/hr/porez-na-cestovna-motorna-vozila/1468

Porez na plovila – plaća se godišnje ovisno o vrsti plovila i snazi motora, isto kao i porez na cestovna motorna vozila ne izračunava se kao stopa, već kao ravna kunska vrijednost. Vrijednosti koje se plaćaju su sljedeće: ​

Plovila bez kabine – ​Od 100,00 kn do 600,00 kn

Plovila s kabinom na motorni pogon – Od 200,00 kn do 5.000,00 kn

Plovila s kabinom i pogonom na jedra – Od 200,00 kn do 4.000,00 kn

Porez na automate za zabavne igre – porez od 100 kuna mjesečno za svaki automat za zabavne igre koji ugostiteljski objekt ima, s iznimkom biljarskih stolova koji imaju oznaku Hrvatskog biljarskog saveza. Ovaj porez se ne odnosi na kockarske igre, koje se posebno oporezuju.

GRADSKI I OPĆINSKI POREZI

Raspisuju ih općine i gradovi, a ostvareni prihod ide u gradski odnosno općinski proračun.

Prirez porezu na dohodak – popularno poznat najčešće kao „porez na porez“, to je porez koji se obračunava na plaćenu količinu poreza na dohodak.

Na primjer, u Zagrebu je prirez 18%, tako da bi netko tko je platio 1000 kuna poreza na dohodak platio još 180 kuna prireza Gradu Zagrebu. Nemaju svi gradovi u Hrvatskoj prirez, a najviši je u Zagrebu. Od ulaska u Europsku uniju neki gradovi su počeli smanjivati ili ukidati prirez jer više nije nužan.

Naime, prirez se primarno koristi za financiranje različitih infrastrukturnih projekata (tako je, na primjer, Petrinja podigla svoju stopu prireza s 0% na 10% nakon potresa), a ulazak u Europsku uniju je omogućio financiranje putem određenih fondova Europske unije. Ovo tim gradovima odgovara više od prireza, jer je prirez generalno jako nepopularan. Ipak, treba zapamtiti da je često to jedini način za gradove i općine da financiraju neke infrastrukturne projekte.

Porez na potrošnju – obračunava se na „prodajnu cijenu pića koja se prodaju u ugostiteljskim objektima. Porez za potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića) prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima, a u koju nije uključen porez na dodanu vrijednost.“. Stopa ovisi o gradu, a može biti do 3%. Nemaju svi gradovi porez na potrošnju, pa ga tako na primjer Zagreb ne naplaćuje od 1.1.2021.

Porez na kuću za odmor – porez koji se obračunava na četvorni (kvadratni) metar korisne površine. Visinu poreza na kuće za odmor propisuje svo​jom odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Može iznositi od 5 do 15 kuna po kvadratnom metru.

Kuća za odmor se prema čl. 9. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu definira kao:

„(1) Kuća za odmor u domaćinstvu je objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja i korištenja okućnice, opremljen tako da gost može sam pripremati i konzumirati hranu.

(2) U kući za odmor mogu se pružati usluge doručka, polupansiona i pansiona.

(3) Kuća za odmor u domaćinstvu je funkcionalna cjelina koju čini jedna ili dio dvojne građevine s okućnicom.“

Porez na tvrtku ili naziv – obveznik je pravna i fizička osoba koja je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak i registrirana je za obavljanje djelatnosti, a naplaćuje se do 2000 kuna godišnje ovisno o lokalnoj samoupravi. Ovaj porez znači da svako poduzeće koje ima nekakav poslovni pogon (prodavaonicu, proizvodni pogon itd.) mora plaćati do 2000 kuna godišnje. Zagreb je ovaj porez ukinuo 2017.

ZAJEDNIČKI POREZI

Propisuje ih država, ali se prihodi dijele na sve tri razine, odnosno dio ide državi, dio županiji, a dio gradu ili općini

Porez na dohodak – obveznik je svaka fizička osoba koja ostvaruje bilo kakav dohodak od nesamostalnog rada (plaću), mirovine, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine i imovinskog prava, dohodak od kapitala ili druge dohotke. Porez na dohodak ne plaćaju studenti koji rade studentske poslove i ljudi ispod 25 godina života, dok su ljudi između 26 i 30 godina života oslobođeni 50% tog poreznog opterećenja.

Oni koji zarađuju od samostalne djelatnosti, odnosno obrtnici i poduzetnici, mogu umanjiti svoju obvezu poreza na dohodak:

1. Za iznos plaća novozaposlenih osoba
2. Za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanja za obrtnička zanimanja
3. Za iznos izdataka za istraživanje i razvoj
4. Za preneseni gubitak

Naplaćuje se u dva razreda pa se obračunava stopa od 20% na poreznu osnovicu do 30 000 kuna  mjesečno, odnosno 30% za osnovicu iznad 30 000 kuna mjesečno.

Postoje razni osobni odbici koje porezni obveznik može ostvariti za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, a oni ovise o broju uzdržavanih osoba te umanjuju poreznu osnovicu na temelju koje se plaća porez na dohodak.

Porez na promet nekretnina – obveznik je svaka osoba koja je stekla nekretninu, a za koju nije obveznik PDV-a. Obračunava se po stopi od 3% na tržišnu vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze.

POREZI NA DOBITKE OD IGARA NA SREĆU I NAKNADE NA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU

Porezi koji se obračunavaju na sve igre na sreću, a prihod od njih ide u državni proračun. Kod nekih je porezni obveznik organizator igre, a kod drugih je obveznik potencijalni dobitnik igre.

Mjesečna naknada za održavanje lutrijskih igara – priređivač lutrijske igre je obvezan platiti 10% ukupne vrijednosti prodanih srećaka ili 10% ukupne vrijednosti primljenih uplata za pojedinu igru.

Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću – naplaćuje se na novčane dobitke umanjene za uplaćeni iznos po igri ili na tržišnu vrijednosti dobitka koji se sastoji od stvari, usluga ili prava. Stopa naplate ovisi o dobitku:

• Dobitak iznad 750 kuna, a do 10 000 kuna – 10%
• Dobitak iznad 10 000 kuna, a do 30 000 kuna – 15%
• Dobitak iznad 30 000 kuna, a do 500 000 kuna – 20%
• Dobitak iznad 500 000 kuna – 30%

Naknade za priređivanje klađenja – naplaćuje na mjesečnoj i godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini se obračunava na ukupan iznos uplata po stopi od 5%. Na godišnjoj razini se naplaćuje po fiksnim iznosima:

• 1 000 000 kuna godišnje za priređivanje klađenja putem uplatnih mjesta i samoposlužnih terminala
• 3 000 000 kuna godišnje za priređivanje klađenja na internetu

Treba ovdje napomenuti da država smatra „klađenjem“ bilo koju igru na sreću u kasinu ili kladionici. Dakle, iz porezne perspektive, klađenje na utakmice ili klađenje na broj na ruletu je identično.

Porez na dobitke od igara klađenja – naplaćuje se fizičkoj osobi koja je ostvarila dobitak od igara klađenja po sljedećim stopama:

• 10% na dobitke do 10 000 kuna
• 15% na dobitke iznad 10 000 kuna, a do 30 000 kuna
• 20% na dobitke iznad 30 000 kuna, a do 500 000 kuna
• 30% na dobitke iznad 500 000 kuna

Naknada za prigodno jednokratno priređivanje igara na sreću – obračunava sa na aparate za igre na sreću po stopi od 5% na zbroj ukupnih uplata

NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE NAGRADNIH IGARA

Osim navedenih poreza, Porezna uprava prati i uplate naknada za priređivanje nagradnih igara. Ovo nije porez u klasičnom smislu, već obveza koju priređivač nagradne igre ima da 5% ukupnog nagradnog fonda donira u korist Hrvatskog crvenog križa.

Time's up