Danas ćemo pričati o dionicama. U tekstu o financijskim tržištima pokazali smo vam razliku između primarnog i sekundarnog tržišta i rekli nešto općenito o dionicama i obveznicama s većim naglaskom na obveznice. Sada se prebacujemo na dinamičnije i rizičnije tržište, ono dioničko.
Dionica
Dionica je vrijednosni papir kojim se može trgovati na OTC (eng. Over-The-Counter) tržištu ili na primarnom/sekundarnom tržištu odnosno burzi. OTC tržište je tržište gdje se trguje „manjim“ poduzećima, odnosno poduzećima koja još nisu „spremna“ za burzu, dok je burza mjesto za velike igrače i na njoj se trguje sa svim dionicama za koje čujete i koje vidite u medijima (od Applea, Microsofta, Tesle…). Dionicu ste prije mogli zamisliti kao običan papir na kojem su pisale sve informacije bitne za izdanje i vrijednost tog papira, a danas ga možete zamisliti kao elektronički zapis, jer on to i jest (doslovno ako želite kupiti udio u nekom poduzeću, broker će preko elektronskog sustava kupiti dionicu u vaše ime i za vaš račun te će istu na vaš zahtjev prodati, sve elektronski).
Kupnjom određene dionice postajete suvlasnik u poduzeću kojeg ste kupili. Uzmimo za primjer Atlantic grupu (ATGR- ovaj natpis označava njen ticker odnosno oznaku na burzi). Atlantic grupa izlistana je na ZSE-u (eng. Zagreb stock exchange), odnosno na Zagrebačkoj burzi.
Njena je trenutna cijena (12. svibnja 2023. godine) 52 eura. Što to znači?
Konkretno, prema podacima ZSE je 12. svibnja u 15:51 (to je bila posljednja transakcija ovom dionicom taj dan) netko kupio osamnaest dionica Atlantica po cijeni od 52 eura po dionici. Da bi ih netko mogao kupiti, netko ih je morao prodati, što znači da je u toj transakciji netko i prodao tih 18 dionica upravo po toj cijeni. Odnosno, na tržištu su se dvije strane dogovorile da žele sklopiti ovu kupoprodajnu transakciju.
Stoga ako želite kupiti dionicu Atlantica, to će vas koštati oko 52 eura (cijena u ponedjeljak 15.5. kada se burza ponovno otvori naravno ne mora biti identična, ali se ne bi trebala značajno razlikovati). Kupnjom jedne dionice ne postajete „car“ i „glava“ Atlantica, jer ćete imati minimalan postotak vlasništva u poduzeću. Što imate više dionica (postotka vlasništva poduzeća), više vam vrijedi glas i „teži“ je od onih manjih dioničara.
No, kao mali ulagač zapravo vam glasačka prava i nisu toliko bitna, ono što vas zanima je – što ću ja dobiti u budućnosti od svog ulaganja? Odgovor je – dividendu, odnosno udio u dobiti Atlantica. To je primarni razlog zašto se kupuju dionice – dioničar kupovinom dionice stječe udio u vlasništvu tog poduzeća, što mu daje pravo da (sukladno svom udjelu u vlasništvu) sudjeluje i u raspodjeli dobiti tog poduzeća. Dividenda ovisi o tome je li poduzeće ostvarilo dobit, kao i o odluci hoće li se dobit isplatiti dioničarima ili ne. Ako se odluči da će se dobit isplatiti dioničarima, veća dobit znači i veću dividendu, odnosno veći povrat na ulaganje.
Tko to može kupovati i prodavati dionice?
Dionice mogu kupovati i prodavati samo licencirani brokeri i dileri.
Koja je razlika između njih? Broker je osoba koja kupuje za vas i za vaš račun, a diler je osoba koja kupuje za sebe i svoj račun. U slučaju da nemate licencu, za kupnju dionica morat ćete se obratit brokerima i brokerskim kućama.
Grafikon 1. Kretanje cijena (HRK) Atlatnic grupe (ATGR) od 2010.-2023. godine
Izvor: ZSE
Da dobijete osjećaj kako izgleda jedan grafikon sa cijenama poduzeća na burzi uzeli smo već spomenutu Atlantic grupu. Prvo što možete primijetiti je da cijena stalno ide gore-dolje, odnosno da postoji određena volatilnost cijene te dionice. To je savršeno normalno zbog toga što cijena dionice ovisi o sadašnjem poslovanju poduzeća, kao i o očekivanom budućem poslovanju poduzeća. Ako se očekuje da će dobit u budućnosti biti veća, to opravdava kupnju dionice tog poduzeća (što u pravilu povećava cijenu dionice). Veća buduća dobit znači i veću buduću dividendu, stoga i dionica (koja daje pravo na udio u toj većoj dobiti) vrijedi više.
Cijena dionice Atlantic grupe je s vremenom rasla kako je raslo i poduzeće. Osim rasta poduzeća i zauzimanja glavne uloge na tržištu, poduzeće je ostvarivalo dobre rezultate (dobit, EBITDA i sl.), što je isto tako guralo cijenu prema gore. Cijena je u 2021. godini dosegla oko 1 900 HRK i naravno da čudi kada pogledamo strmu provaliju u 2022. godini, kada je cijena pala na 300-injak HRK. Što se tu dogodilo?
Atlantic grupa se odlučila za tzv. podjelom dionica u korist 4:1 kako bi namjerno srušila cijenu dionice (više o ovom fenomenu čitat ćete u „naprednijim“ tekstovima o dionicama koji će izaći u budućnosti, danas učimo samo osnove!), Izvor: FIMA.
Rizik
Dionica je rizičan vrijednosni papir i trgovanje s njim zahtijeva izniman oprez, znanje i tehnike, ali najbitnije, hladnu glavu. Kao što smo rekli, cijene dionica nisu stabilne kroz vrijeme i mogu se dogoditi razdoblja snažnijeg rasta, ali i pada cijena i u tim trenucima treba biti hladan kako se ne bi odabrala pogrešna strategija i time upropastio cijeli portfelj ili cijeli uloženi iznos, jer na burzi se gube veliki novci.
Kako bi se smanjio taj rizik potrebno je diversificirati rizik. Diverzifikacija označava raspršenost rizika, a objasnit ćemo ga na jednostavnom primjeru. Ukoliko imate u košari četiri jaja za vašu obitelj i baš vam ta košara sklizne iz ruke, za doručak ćete doći praznih ruku i neće imati ništa za jesti jer će se sva jaja razbiti. No, ako ste stavili po jedno jaje u svaku košaru, ukoliko i dođe do neopreznosti i jedna vam košara padne, ostat će vam tri košare s jajima, što znači da ćete si osigurati doručak. Takva strategija primjenjuje se i na dionice. U svom portfelju (portfelj zamislite kao novčanik s dionicama u njemu) nećete imati samo dionicu Atlantic grupe, jer što ako njena cijena počne naglo padati? To znači da ćete izgubiti sav svoj novac. Taj problem ćete riješiti diverzifikacijom pa ćete uložiti u više dionica iz različitih sektora. Tako možete, primjerice, u svoj portfelj ubaciti jedno poduzeće iz turističkog sektora (Valamar Riviera d.d.), jedno poduzeće iz prehrambene industrije (Podravka d.d.) te jedno poduzeće iz telekomunikacija (HT d.d), čime ćete raspršiti rizik svog ulaganja na više poduzeća, odnosno jaja ćete čuvati u više košara. Na koji način? Ukoliko RH ima lošiju turističku sezonu, past će cijena dionice Valamara, no nećete izgubiti sav svoj novac, jer će možda baš HT i Podravka imati fantastične rezultate te će vam oni pokriti gubitak na Valamaru, a možda i nadodati iznos iznad tog gubitka te ćete ustvari novac i zaraditi (naravno ako dionice prodate). Isto vrijedi i za dividendu – loša turistička sezona znači i nižu dobit i nižu dividendu, međutim ako druga poduzeća u koja ste uložili (a koja ne ovise o turizmu) zabilježe dobre poslovne rezultate, na tim ćete frontovima dobiti veće dividende.
Vrste dionica
U osnovnoj podjeli dionice dijelimo na redovne i povlaštene.
Redovne dionice daju vlasniku dionice pravo na glas na skupštini, pravo na dividendu te pravo na isplatu vrijednosti ostatka imovine ukoliko dođe do likvidacije poduzeća. S druge strane, povlaštene dionice nam to ne daju. Povlaštene dionice daju “samo“ osiguranje dividendi, odnosno prednost pri isplati iste (imatelji povlaštenih dionica prvi dobivaju dividende, a onda što ostane ide na imatelje redovnih dionica).
Kako smo već napomenuli, dividenda je novčani iznos kojim poduzeće nagrađuje imatelje dionica za njihovo povjerenje i iznos koji su „stavili“ u poduzeće. Dividenda se ne isplaćuje nužno svake godine, jer ona ovisi o odluci Uprave i dobiti poduzeća. Primjerice, Atlantic grupa je u 2022. godini isplatila dividendu od 6,64 eura po dionici.
Medvjeđe vs. bikovo tržište
Opet spominjemo neke životinje. U tekstu o monetarnoj politici (https://ekonomskabaza.hr/makro/ekonomist-jastreb-protiv-ekonomista-goluba-koja-je-razlika/) spominjali smo jastrebove i golubove, a sada su u pitanju medvjedi i bikovi. Ekonomisti su bome čudna biljka.
Što nam označava medvjeđe tržište?
Medvjeđe tržište (eng. bear market) označava situaciju kada cijene na tržištu kapitala padaju (najlakše vam je to zapamtiti po pokretu medvjeđe šape, koja ide prema dolje kada medvjed napada). Ovo tržište nije poželjno za investitore i označava lošu situaciju na tržištu (jer cijene padaju i gube se veliki iznosi investicija), ali i priliku (ulazak u nove investicije po nižoj cijeni, da bi u dugom roku zaradili na razlici u cijeni ako cijena u budućnosti poraste).
Bikovo tržište (eng. bull market) označava suprotno. U situaciji bull tržišta, cijene dionica će rasti (ovo možete najlakše zapamtiti po pokretu bikove glave i rogova koji idu od dolje prema gore), te nam to tržište označava dobru situaciju na tržištu (cijene rastu, dolazi do porasta zarada pri prodaji dionice kao i rasta dividendi). Ovoj se situaciji investitori jako vesele jer u prosjeku zarađuju visoke prinose.
Grafikon 2. Kretanje američkog i hrvatskog tržišta kapitala
Kada kažemo američko i hrvatsko tržište, mislimo na S&P 500 (SAD) i CROBEX (RH).
S&P 500 je dionički indeks koji u svom sastavu ima 500 najjačih dionica američkog tržišta. U njegovom su sastavu Apple, Microsoft, Amazon i sl. Taj indeks je jedan od najbitnijih u SAD-u, ali i u svijetu jer nam daje indikaciju što će se događati s tržištem. Ukoliko S&P 500 raste, to nam označava signal dobre klime na tržištu (bull market) i ekspanzije gospodarstva (dolazi do većih investicija, zarada i sl.). Kada S&P 500 pada događa se suprotan efekt (dolazi do bear marketa, pada cijena te moguće indikacije recesije). Na grafikonu možemo vidjeti kako je S&P 500 trenutno u padu, što nam daje indikaciju da se možda otkriva potencijalna recesija na američkom, ali i svjetskom tržištu.
CROBEX indeks nije toliko jak kao S&P 500, ali je najbolje što hrvatska ima i nudi. U CROBEX-u je 15 najjačih poduzeća u RH, a to su AD plastik, Valamar, HT, Podravka i sl.
Hrvatsko tržište kapitala nije toliko razvijeno kao američko, pa ne možemo u toj mjeri govoriti o signalima ekspanzije/recesije gospodarstva ukoliko indeks počne padati, no isto može biti indikacija kako se kreće poslovanje poduzeća u RH. Trenutno je CROBEX u blagom porastu, što znači da nam poduzeća na tržištu kapitala stoje dobro.
Grafikon 3. Korelacija kretanja američkog i hrvatskog tržišta kapitala
Iz grafikona možemo uočiti pozitivnu korelaciju između S&P 500 i CROBEX indeksa. Što nam to govori? To nam govori da ukoliko raste S&P 500 da će u prosjeku rasti i CROBEX i obratno.
Spomenimo još samo da je koeficijent korelacije 14,7%, što nam govori o vrlo slaboj vezi između CROBEX-a i S&P 500.
Nema komentara