U prvom tekstu serijala o dionicama ukratko smo pokušali objasniti što su to dionice, koja im je svrha i kakvi su rizici imatelja dionica.

U današnjem tekstu pričamo o dioničkim indeksima.

Dionički indeksi

Dioničke indekse možete zamisliti kao košaricu u kojoj su određene dionice zajedno povezane u jedan skup. Taj nam je indeks zapravo indikator kako se kreće tržište u cjelini (S&P 500) ili kako se kreće određeni segment tržišta (Nasdaq composite, koji u većoj mjeri prati sektor informacijske tehnologije, kao što su Apple, Airbnb ili eBay).

Zašto se dionice skupljaju u indekse? Cilj indeksa je pratiti kako se kreće tržište.

Naravno, to možete raditi i na drugi način, tako da analizirate svako dioničko društvo u SAD-u zasebno (uzimamo primjer SAD-a jer imaju najrazvijenije tržište kapitala na svijetu) pa na temelju te analize donesete zaključak. Tko bi to radio? Nitko, pa zato i služe indeksi!

Indeks i jest svako pojedino dioničko društvo spojeno zajedno u jednu košaricu, no to se sve računa algoritamski pomoću tehnoloških alata, pa je jednostavnije pratiti taj jedan podatak (kretanje vrijednosti indeksa) nego stotine poduzeća pojedinačno.

Najosnovniji/najbitniji dionički indeksi na svijetu

Kada kažemo najosnovniji/najbitniji dionički indeksi na svijetu, tu mislimo većinom na SAD, koji ih ima „mali milijun“. Ostale zemlje uglavnom imaju po jedan značajan koji se prati kako bi se osluškivalo njihovo tržište, a kako je SAD najrazvijenije tržište kapitala, onda u SAD-u pratimo skoro pa sve industrije.

S&P 500

S&P 500, pokazazelj svih pokazatelja. Biblija tržišta kapitala i vukova s Wall streeta.

S&P kotira (kotirati=trguje) na NYSE (New York Stock Exchange/njujorška burza) te sadrži neka od 500 najvećih poduzeća čijim se dionicama trguje diljem burza u SAD-u. Riječ „najvećih“ u ovom slučaju označava veličinu tržišne kapitalizacije. Tržišna se kapitalizacija pak računa tako da se trenutačna tržišna cijena dionice pomnoži s ukupnim brojem dionica nekog poduzeća.

Poduzeća koja se nalaze u ovom indeksu su: Apple (udio od 7,45 posto), Microsoft (6,72%), Amazon (3,07%), Nvidia (2,62%), Alphabet (Google, 2,01%), Tesla (1,75%) i sl. Ova su poduzeća poredana po težini, odnosno udjelu koji imaju u ovom indeksu. Što znači da poduzeća koja imaju veću težinu značajnije utječu na rast/pad indeksa. Pritom bi neko lošije razdoblje ili vijest Apple-a ili Microsoft-a značajno utjecala na vrijednost indeksa (u ovom slučaju pad).

Zanimljivost ovog indeksa je da je on glavni pokazatelj tržišta kapitala u SAD-u te ako on pada, to nam govori da pada i tržište kapitala SAD-a u globalu. Čak 70-80% ukupne tržišne kapitalizacije SAD-a nalazi se u ovom indeksu, što nam dovoljno govori o značajnosti istog. Na dan 12.06. vrijednost indeksa je iznosila 4.298,86.

Dow Jones

Dow Jones je indeks koji je skupio „elitu“ dionica u jedan paket, pa se često referira kao „elitni“ indeks. U njemu je sadržano 30 poduzeća koje izabire komisija u kojoj sudjeluju urednici The Wall Street Journala. U njegovom su sastavu Unitedhealth grupa, Goldman Sachs, Microsoft, McDonalds, Boeing, Apple i drugi.

Dow Jones je na dan 12.06. iznosio 33.876,78.

Nasdaq-100

Nasdaq-100 s druge strane skuplja 100 najvećih poduzeća po tržišnoj kapitalizaciji (dakle 100 najvrijednijih poduzeća SAD-a).

Redoslijedno (od najvrijednijih nadolje) poduzeća su: Alphabet (Google), Amazon, Meta (Facebook), Broadcom, ASML, PepsiCo, Adobe itd.

Spomenimo još samo da su ostali glavni indeksi po državama:

• DAX (Njemačka)
• FTSE 100 (UK)
• CAC 40 (Francuska)
• Euro Stoxx 50 (EU)
• IBEX (Španjolska) itd.

Hrvatski dionički indeks

Hrvatska isto tako ima svoj dionički indeks, a njega smo vam spominjali više puta. On se zove CROBEX.

CROBEX se sastoji od 15 „najkvalitetnijih“ dionica koje Hrvatska trenutno ima. To su: AD plastik, Adris, HT, Podravka, Kutjevo i sl.

Za ući na listu CROBEX-a, potrebno je ostvariti par kriterija zadanih od ZSE-a.

Oni su sljedeći:

• Mogu se prijaviti samo dionice koje su uvrštene na uređeno tržište te sa kojima se trgovalo više od 80% ukupnog broja trgovinska dana u šestomjesečnom razdoblju
• Rang svake dionice određuje se na temelju: udjela u free float tržišnoj kapitalizaciji te udjelu u prometu ostvarenom unutar knjige ponude u šestomjesečnom razdoblju
• Svakom se kriteriju pripisuje težina od 50%, a računa se vagani tržni udjel pa se sve dionice prema tom udjelu rangiraju
• Finalno, u CROBEX ulazi najmanje 15, a najviše 25 dionica s najvećim rangom.

CROBEX je isto što i S&P 500 za SAD, prikazuje nam kako se tržište kreće. No, i CROBEX ima svoje podindekse koji su usmjereni na određene sektore kako bismo znali u kojem smjeru idu ti sektori.

Pa se tako CROBEX dijeli na:

• CROBEXtr (indeks ukupnog prinosa) – isti sastav kao i CROBEX, no razlika je što CROBEX – ne uzima u obzir prinos od isplate dividende dionica.
• CROBEXprime- indeks ukupnog prinosa te uzima u obzir i dividende. U sastavu je šest dionica.
• CROBEX 10 – 10 dionica s najvećom tržišnom kapitalizacijom.
• CROBEX 10tr – isti sastav kao i CROBEX 10, ali uzima u obzir isplate dividendi. Miks CROBEXtr i CROBEX 10.
• CROBEX plus – 10 dionica koje imaju više od 10 milijuna HRK vrijednosti tržišne kapitalizacije (svaka dionica koja ima tržišnu kapitalizaciju veću od 1,3 milijuna EUR).
• CROBEXnutris – proizvodnja i prerada hrane
• CROBEXindustrija – industrijska proizvodnja
• CROBEXkonstrukt – građevinarstvo
• CROBEXtransport – transport
• CROBEXturist – turizam

Analiza određenih dioničkih indeksa SAD vs. RH

Za kraj, analiza. Za SAD smo uzeli S&P 500 vs. Dow Jones, a za RH smo uzeli CROBEX vs CROBEX turist.

Grafikon 1. Kretanje Dow Jonesa i S&P 500 od 2006.-2023. godine

Izvor: Investing.com

Možemo vidjeti da S&P 500 zapravo jako dobro prati kretanja Dow Jonesa, odnosno da su ona gotovo identična. Doslovno se krivulje međusobno prate, što znači da kada Dow Jones pada/raste, to radi i S&P 500. Što i ne čudi jer su zapravo velika poduzeća ona koja guraju oba indeksa, pa rezultat dođe na isto. Isto tako, puno dionica slijedi zajedničke ekonomske trendove, stoga u recesiji možemo očekivati pad cijene gotovo svih dionica (uočite pad zabilježen u 2020. radi Covid krize i zatvaranja gospodarstava). Ono što možemo primijetiti je da su oba indeksa (američko tržište kapitala) porasli u odnosu na 2006. godinu za otprilike 200% (S&P 500 za 243%, a Dow Jones za 211%).

Grafikon 2. Kretanje CROBEX-a i CROBEXturista od 2014.-2023. godine

Izvor: Investing.com

CROBEX je kao indeks vrlo stabilan, te se u ovih 9 godina postojanja (2014.) povećao za 33%, dok je CROBEXturist rastao za 135%. Turizam, kao što i sami znate, daje jedan od najvećih doprinosa našem BDP-u i puno je toga fokusirano na njega. Stoga ne čudi kako je kretanje cijena turističkih dionica outperformalo (nadmašilo) kretanje CROBEX-a.