Koja je vrijednost dionice? Naizgled se pitanje čini jednostavno, zanima nas vrijednost, pa tako znamo da ako brzinski odemo na zse.hr i ukucamo PODR da je vrijednost jedne dionice Podravke 134 eura (barem bila u trenutku pisanja ovog teksta). Onda možemo pogledati kako se cijena kretala u prošlosti i sukladno tome probati prognozirati kako će se cijena kretati u budućnosti. Uz kretanje cijene pogledat ćemo kakvo je stanje na tržištu, da li se radi o rastućoj ili padajućoj industriji i tako možemo dobiti solidnu sliku o tome da li nam se isplati kupiti, držati, ili prodati neku dionicu.

A što ako se dogodi neki neočekivani događaj i jako padne vrijednost dionice, kao što je bio slučaj s Metom kada je izgubila 26% vrijednosti u jednom danu, i ne znamo da li je došlo vrijeme za prihvatiti gubitak, odnosno prodati tu dionicu u strahu od još većeg gubitka u budućnosti? U slučaju Mete, ovakav reaktivni pristup bi nas vjerojatno natjerao da prodamo i izgubili bi sav prinos koji bismo ostvarili da smo tu dionicu držali još nekoliko mjeseci. Cijena je u međuvremenu narasla sa tadašnjih 184 dolara po dionici, na 314 dolara po dionici po cijenama 5.11.2023.

Kod analize vrijednosti dionica su bitni financijski pokazatelji koji se uče na kolegiju Poslovne financije i koje možemo promatrati kako bi provjerili generalnu uspješnost poslovanja poduzeća. Proći ćemo ih na primjeru financijskih izvještaja Podravke za 3. kvartal 2023.

Pokazatelji zaduženosti/poluge:

1. Stupanj zaduženosti: omjer ukupnih obveza i ukupne imovine. Ukupna imovina, odnosno ukupna aktiva je u slučaju Podravke iznosila oko 750 milijuna eura kapitala i oko 140 milijuna eura obveza, stoga je stupanj zaduženosti oko 19%. Ovaj omjer nam je bitan jer nam govori koliko je poduzeće sposobno financirati svoje aktivnosti, odnosno u kolikoj mjeri se mora zaduživati, a govori nam i koliko će biti teško za poduzeće zadužiti se u budućnosti. Općenito se smatra zdravim da poduzeće drži ovaj omjer ispod 60%, ali ovo isto ovisi o industriji i stanju u gospodarskom ciklusu, odnosno tome je li zemlja u recesiji ili ekspanziji.
2. Odnos dugoročnog duga: Isto kao i stupanj zaduženosti, ali bez kratkoročnog duga. U slučaju Podravke to je 2%.
3. Odnos duga i kapitala: Omjer ukupnog duga i kapitala. Za Podravku iznosi 25%, pa nam govori da Podravka 25% svojih operacija financira dugom umjesto kapitalom. Treba paziti da ne dijelimo sa čitavom pasivom, jer se ona sastoji od kratkoročnih i dugoročnih obveza i vlasničkog kapitala.
4. Pokriće kamata: Omjer bruto dobiti i kamata. Pokazuje nam sposobnost poduzeća da plaća kamate, a što je omjer viši to bolje. Generalno pravilo je da je zdravo za poduzeće ako je ovaj omjer veći od 1,5. Za Podravku on iznosi 42, što znači da su iznimno sposobni pokriti svoja zaduženja.

Pokazatelji aktivnosti/koeficijenti obrtaja:

Koeficijenti obrtaja nam pokazuju koliko brzo imovina cirkulira poduzećem. Kroz njega računamo radni kapital, koji bi mogao dobiti svoj cijeli tekst, a najbitnija su nam dva takva pokazatelja:

1. Koeficijent obrtaja potraživanja od kupaca/dani naplate potraživanja od kupaca: Dobivamo ih tako da podijelimo ukupne prihode od prodaje s potraživanjima od kupaca, pa tako za Podravku dobivamo 4,42. Ako taj broj podijelimo s brojem dana u godini (365/KO potraživanja) dobivamo 82,5. To znači da Podravci u prosjeku treba 82 i pol dana da naplati svoja potraživanja od njenih kupaca.
2. Koeficijent obrtaja zaliha/dani obrtaja zaliha: Dobivamo ih tako da podijelimo ukupno stanje zaliha sa troškom prodane robe, i onda množimo s 365 dana. Tako ćemo za Podravku dobiti 483 dana, odnosno toliko Podravci treba da pretvori svoje zalihe u novac.

Isti ovakav izračun možemo napraviti za bilo koji dio imovine poduzeća kako bismo vidjeli koliko brzo određena imovina cirkulira unutar poduzeća.

Pokazatelji profitabilnosti:

1. Bruto marža: Pokazuje nam koliki postotak od prodaje ne otpada na troškove prodane robe (odnosno na sirovine i rad). Ovo je posebno važno za proizvodna poduzeća jer su one više pod utjecajem kretanja na tržištu sirovina. Dobivamo je tako da od neto prodaje oduzmemo troškove prodane robe pa onda to podijelimo s bruto dobiti. Neto prodaju dobivamo tako da od prodaje oduzmemo trošak prodane robe i trošak osoblja, pa je tako za Podravku neto prodaja nešto veća od 340 milijuna eura u prvih 9 mjeseci 2023. Ako to podijelimo s ukupnom prodajom koja je iznosila nešto više od 520 milijuna eura, dobijemo bruto maržu od 65%. Sama po sebi nam ova brojka ne govori previše, ali ako ju usporedimo s bruto maržom strane firme slične veličine poput Barille, koja ima bruto maržu od 50%, onda znamo da je Podravka relativno kvalitetnija. U kontekstu vrijednosti dionice, ako znamo/mislimo da Podravka trenutno radi nešto da smanji svoje troškove i poveća svoju bruto maržu (što će povećati i neto dobit), možemo pretpostaviti da će rasti vrijednost dionice i prema tome zaključiti da je dobro vrijeme za kupiti dionicu Podravku. S druge strane, ako znamo da se očekuje pogoršanje na tržištu generalno ili za Podravku specifično, možemo pretpostaviti i da nije dobro vrijeme za kupnju te dionice.
2. Neto marža: Pokazuje nam koliko ostaje nakon što oduzmemo i financijske rashode i troškove poreza od bruto dobiti. Drugim riječima, to je zarada nakon kamata i poreza podijeljena s prihodima od prodaje. Za Podravku to iznosi 11%.
3. Profitabilnost imovine/Return on Assets (ROA): ROA nam pokazuje koliko je imovina poduzeća profitabilna, odnosno koliko je poduzeće efikasno u pretvaranju imovine u prihode. Što je veća, to bolje. Dobivamo je tako da podijelimo neto dobit poduzeća (odnosno zaradu nakon kamata i poreza) s ukupnom imovinom poduzeća. Za Podravku ta brojka iznosi 8%, a općenito se smatra poželjnim da je viša od 5%. Naravno, to nije isto za sve industrije jer će proizvodno poduzeće imati više dugotrajne imovine od poduzeća koja se bavi, na primjer, web dizajnom, pa će stoga imati i nižu ROA-u.
4. Profitabilnost glavnice/Return on Equity (ROE): Za razliku od ROA-e ne uključuje i dugove firme već samo vlasničku glavnicu. Ovdje dijelimo neto dobit s vlasničkom glavnicom, a za Podravku je profitabilnost glavnice iznosila 10,5% u prvih 9 mjeseci 2023.

Pokazatelji investiranja:

Najbitniji pokazatelji u kontekstu analize vrijednosti dionica su pokazatelji investiranja, a oni su:

1. Zarade po dionici/Earnings Per Share (EPS): EPS vrijednost se računa dijeljenjem neto dobiti poduzeća s brojem običnih dionica (dakle, ne računaju se povlaštene). Uspoređivanjem EPS vrijednosti tijekom više godina se izravno može pratiti eventualna promjena uspjeha poslovanja poduzeća. Na Zagrebačkoj burzi se nalazi 7 120 003 dionica Podravke, a prema financijskom izvještaju za 2022. godinu (EPS se uvijek računa na rezultatima za cijelu godinu) zabilježena je neto dobit više od 49 milijuna eura. Dakle, Podravkina zarada po dionici, odnosno EPS vrijednost iznosi 6,88 eura.
2. Omjer cijene i zarada/Price to Earnings Ratio (P/E Ratio): Jedno od najčešće korištenih mjerila vrijednosti dionice, ovaj nam pokazatelj govori je li dionica precijenjena ili podcijenjena. Dobivamo ga tako da podijelimo tržišnu vrijednost dionice, koja je za Podravku u trenutku zatvaranja tržišta 2. studenog bila 134 eura, i EPS. Tako je za Podravku P/E 16,1, dok je za Atlantic Grupu, koji je najbliži domaći konkurent, bila 33,9 unatoč manjim prihodima i neto dobiti, što nam može govoriti da je Podravka relativno podcijenjena u odnosu na Atlantic Grupu i da je stoga ima smisla kupovati.
3. Cijena po dionici/Price per share (PPS): Najjednostavniji od svih ovih pokazatelja, doslovno cijena dionice koja je za Podravku kao što smo spomenuli bila 134 eura.
4. Dividende po dionici: Nekim investitorima su bitni iznosi dividendi kao vrsta pasivnog prihoda, pa će uspoređivati dionice po količini dividendi koje mogu dobiti iz svojih investicija. Tako je Podravka u drugom kvartalu 2023. izdala dividende od 2,65 eura, pa je iznos dividende po dionici bio 2,65 eura.
5. Prinos od dividendi: Odnos iznosa dividende i cijene dionice, s time da je prosječan prinos od 2% do 5%. U trenutku izdavanja zadnje dividende od 2,65 eura cijena dionice Podravke je bila 93 eura pa je tako prinos bio 2,85%.
6. Beta (β): Beta je mjerilo sistematskog rizika i najkompleksnija za izračunati od svih prethodno navedenih pokazatelja. Ona je mjerilo kretanja povrata na dionice, gdje povratom na dionice smatramo razliku u cijeni u nekom razdoblju x-1 u usporedbi sa nekim kasnijim razdobljem x. To je broj koji nam govori koliko je nestabilna određena dionica uspoređena s tržištem generalno, a dobivamo ju sljedećom formulom:
   
   

Ako je beta=1, to nam govori da je cijena dionice u potpunosti korelirana s kretanjima na tržištu, što znači da ne dodajemo rizik kupovinom dionice, ali je mala mogućnost prinosa na investiciju. Beta manja od 1 nam govori da je dionica manje rizična od tržišta generalno. Primjer toga je HT koji ima betu od 0,56, što nam govori da su promjene u cijeni relativno rijetke. Ako je beta veća od 1, to znači da se dionica mijenja više od tržišta pa nam dodaje rizik ako ju držimo, ali i veće šanse za prinose. Dobiva se sljedećom formulom:

(Kovarijanca povrata na investicije na tršižtu i investicija u dionicu)/(Varijanca povrata na investicije na tržištu)

Kao „obično tržište“ se obično uzima neki indeks tržišta pa bi to za Zagrebačku Burzu bio CROBEX. CROBEX, ili bilo koji indeks, će imati betu od 1. Podravka ima betu od 1,23, što znači da je volatilnija od tržišta. Treba napomenuti da visoka beta nije negativan znak, što nam zapravo Podravka najbolje može pokazati jer je njena volatilnost bila skoro pa isključivo u porastima cijena.

Time's up