Kroz prošli tekst “Što je BDP”? smo prikazali što je to uopće BDP te koja je razlika između nominalnog i realnog BDP-a. A kroz ovaj tekst ćemo proći kroz osnove pokazatelja BDP per capita, odnosno BDP-a po glavi stanovnika.

Zašto se za usporedbu „jačine“ gospodarstva između više država uzima pokazatelj BDP per capita i što nam on govori, saznajte u današnjem tekstu.

O BDP-u per capita

U tekstu o BDP-u smo rekli da realni BDP predstavlja ukupnu vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji unutar nekog razdoblja, recimo godine dana. BDP per capita za neku određenu zemlju računa se tako da uzmemo vrijednost realnog BDP-a neke zemlje u nekoj godini i podijelimo ju s brojem stanovnika te zemlje u toj istoj godini.  Glavna je svrha BDP-a per capita omogućiti usporedbu životnog standarda između zemalja. Veći realni BDP je dobar za neku zemlju jer to znači da se u toj zemlji više proizvodi, a veća vrijednost proizvodnje pak omogućuje isplatu većih plaća radnicima, kao i veće profite poduzećima. Ugrubo govoreći, ako neko pojedinačno poduzeće proizvodi i prodaje više, na temelju tih većih prihoda moći će isplaćivati veće plaće i dobit tog poduzeća bit će veća. Isto vrijedi i za sva poduzeća zajedno, odnosno za gospodarstvo u cjelini, a to mjerimo realnim BDP-om. Međutim, jako je bitno na koliki se broj ljudi dijeli taj „kolač“, odnosno realni BDP.

Kada sagledamo dva pokazatelja, realni BDP i realni BDP per capita, za prosječnu osobu puno je važniji BDP per capita jer nam on pokazuje životni standard ljudi unutar te zemlje.

Primjer gdje je veličina stanovništva Turske i Hrvatske neusporediva, no puno veći BDP per capita je u Hrvatskoj

 BDP Turske je otprilike 13 puta veći od BDP-a RH, što znači da je Turska 13 puta veće gospodarstvo od Hrvatske mjereno BDP-om. No, 13 puta veći BDP ne znači da prosječan Turčin živi bolje od prosječnog Hrvata zbog toga što Turaka ima otprilike 21  puta više nego nas Hrvata. Odnosno, iako je „kolač“ u Turskoj 13 puta veći, on se dijeli na 21 puta više ljudi. Tako je prema Svjetskoj banci BDP per capita u Hrvatskoj u 2020-oj godini iznosio 14 134 američkih dolara, dok je BDP per capita u Turskoj iznosio 8 536 američkih dolara, odnosno hrvatski BDP po stanovniku je oko 66% veći od turskog iako je Turska veće gospodarstvo. Znači li to da je u Hrvatskoj životni standard 66% veći u odnosu na Tursku? Nažalost, nije tako jednostavno.

A što je s cijenama? Jesu li razlike u cijenama bitne kada uspoređujemo životni standard između zemalja?

Kada uspoređujemo životni standard između zemalja jako je bitno voditi računa i o cijenama, odnosno o razlikama među njima. Činjenica je da je, primjerice, u Danskoj životni standard visok, odnosno da su plaće veće nego u Hrvatskoj, ali moramo voditi računa i o tome da su cijene u Danskoj veće nego kod nas. Za usporedbu životnog standarda u Hrvatskoj i Danskoj nije dovoljno samo pretvoriti plaću u danskim krunama u kune. Kada bismo išli analizirati cijene vidjeli bismo da su proizvodi u Danskoj puno skuplji, stoga bi nam od te veće plaće ostalo manje novaca za živjeti nego da tu istu plaću trošimo u Hrvatskoj. Prema istraživanju koju je proveo NUMBEO[1], Danska se nalazi na 9-tom mjestu najskupljih zemalja svijeta s indeksom od 63,5. U tom istraživanju bazni indeks od 100 predstavlja cijene u New York Cityu, što znači da su se cijene u svim zemljama uspoređivale s cijenama u New Yorku, a indeks za Dansku nam govori da cijene u Danskoj iznose 63,5% cijena u New Yorku, odnosno da je Danska u prosjeku 36,5% jeftinija od New Yorka.

Ako biste poželjeli popiti Capuccino u Danskoj za njega biste morali izdvojiti 37 kuna, dok u Zagrebu za isti izdvajate oko 11 kuna (ovisno o kafiću, lokaciji i sl.), što je razlika od gotovo 240%, a da ne pričamo o renti stanova. Naravno, i dalje prosječan Danac sa svojom plaćom može kupiti više od prosječnog Hrvata, ali je razlika manja nego što bi se činilo da samo preračunamo plaću u krunama u kune i ne vodimo računa o tome da su cijene tamo više nego kod nas.

Paritet kupovne moći (PPP) i BDP po glavi stanovnika PPP

Često ćemo ovaj pokazatelj koristiti u našim istraživanjima i analizama pa je red da vam ga i pojasnimo. Gore smo rekli da usprkos tome što je BDP per capita 66% veći u Hrvatskoj nego u Turskoj, to ne znači nužno da je životni standard kod nas 66% veći. Zašto? U Hrvatskoj su cijene više. To znači da Hrvati s većim BDP-om po glavi stanovnika (što znači većim plaćama) mogu kupiti manje nego da taj isti novac troše u Turskoj. Ono što je ključno za usporedbu životnog standarda između Hrvatske i Turske je utvrditi kolike su razlike u cijenama između Hrvatske i Turske, u čemu nam pomaže paritet kupovne moći.

Paritet kupovne moći (eng. PPP-Purchasing Power Parity) je ekonomski pokazatelj koji u omjer stavlja cijene u domaćoj zemlji nasuprot cijenama u stranoj zemlji s ciljem utvrđivanja koliko su cijene u našoj zemlji veće ili manje u odnosu na neku stranu zemlju. Tu brojku potom možemo koristiti kako bismo uskladili iznose BDP-a po glavi stanovnika za razlike u razinama cijena među zemljama.

Idemo kroz primjer to lakše objasniti. Rekli smo da su cijene u Hrvatskoj više od cijena u Turskoj. Koliko više? Recimo da određena potrošačka košarica u Hrvatskoj košta 1000 kuna. Ta košarica uključuje stvari koje svi kupujemo – hranu, piće, odjeću, obuću, režije… Nadalje, recimo da identična takva potrošačka košarica, koja sadrži istu količinu iste hrane, pića i svega ostalog kao hrvatska košarica, u Turskoj košta 640 kuna (naravno, nakon što smo pretvorili cijenu u turskim lirama u hrvatske kune). To znači da je Hrvatska oko 56% skuplja od Turske (1000 podijeljeno sa 640 je oko 1,56). Dakle, unatoč tome što je u hrvatskoj BDP po glavi stanovnika 66% veći u odnosu na Tursku, Hrvatska je 56% skuplja od Turske, stoga je stvarna razlika u životnom standardu puno manja nego što bismo zaključili da nismo uzeli u obzir ovu razliku u cijenama.

BDP po glavi stanovnika koji je usklađen za ove razlike u cijenama zove se BDP po glavi stanovnika u PPP dolarima. Vrijednost za sve zemlje izražena je u dolarima da bi se ti iznosi mogli uspoređivati (Hrvatska ima kune, Turska lire, a SAD dolare, pa se svi iznosi izražavaju u svjetskoj valuti, dolaru). Ključna je prednost BDP-a po glavi stanovnika u PPP dolarima ta što je on usklađen za razlike u cijenama između zemalja i omogućuje nam usporedbu životnog standarda između zemalja.

Kao što smo rekli, hrvatski BDP po glavi stanovnika je 66% veći od turskog, ali su cijene oko 56% više od cijena u Turskoj (primjer koji smo uzeli nije izmišljen već odgovara stvarnim podacima). Stoga je u Hrvatskoj životni standard viši nego u Turskoj, ali ni približno 66% viši. To potvrđuju i podaci Svjetske banke prema kojima je u 2020. BDP po glavi stanovnika PPP za Hrvatsku iznosio 28 842 dolara, dok je za Tursku on iznosio 27 235 dolara. Stoga je životni standard u Hrvatskoj 2020. bio tek oko 5,9% veći nego u Turskoj. Pri tome treba napomenuti da ove usporebe i podaci nisu 100% precizni, kao i da oni ne vode računa o razlikama u kvaliteti proizvoda i usluga među zemljama (primjerice, lako je moguće da je turski kebab bolji/kvalitetniji od hrvatskog, no o ukusima se ne raspravlja).

Big mac indeks

 Za uspoređivanje razlika u cijenama među zemljama koristi se i globalno poznati Big Mac indeks prema najpoznatijem sendviču/hamburgeru na svijetu, Big Mac-u. Priča o indeksu krenula je 1986. godine kada je The Economist krenuo pratiti cijene Big Mac-a u različitim državama svijeta kako bi pratili razlike u cijenama i životnom standardu. Na taj način su mogli vidjeti gdje je hamburger skuplji, kao i pratiti promjene u cijenama. Prema Mcdonalds-ovoj službenoj web stranici, Big Mac u Češkoj košta 89 čeških kruna odnosno 27,39 kuna, dok u Hrvatskoj isti taj sendvič košta 24,00 kune. U pravilu razvijenije zemlje ujedno imaju i veću razinu cijena, što potvrđuje i ova jednostavna usporedba cijene Big Mac-a jer je Češka razvijenija od Hrvatske.

Usporedba BDP per capita PPP između susjednih i tranzicijskih zemalja od 2000.-2019. godine

Izvor: Eurostat

Kada smo vam u gornjem dijelu teksta objasnili što je BDP per capita, što je PPP i što je BDP per capita PPP, napravili smo makroekonomsku analizu koristeći upravo te pokazatelje. Htjeli smo usporediti Hrvatsku s ostalim tranzicijskim zemljama kao i jednom od najrazvijenijih zemalja EU i svijeta, Austrijom. Ovdje je BDP po glavi stanovnika PPP izražen u eurima umjesto u dolarima, no promjena valute ne mijenja razlike u razvijenosti. Inače, tranzicija podrazumijeva razdoblje u kojem neka zemlja prelazi iz planskog gospodarstva prema tržišno orijentiranom gospodarstvu. 

Pogledom na grafikon uočavamo da je Austrija zemlja s najvišim BDP-om per capita PPP s oko 40.000 eura. Austrija zadnja dva desetljeća ima trend rasta BDP-a per capita PPP, odnosno životnog standarda. Vidimo da su 2008. i 2009. godine bili poljuljani globalnom financijskom krizom i posljedičnom recesijom, no iz nje su se vrlo brzo oporavili i nastavili svojim putem rasta.

Prosjek EU-27 je 2019. bio na razini od 31.000 eura te možemo primijetiti kako i prosjek EU ima tendenciju rasta te da je prosječan životni standard EU-27 prema ovom pokazatelju sve viši. Sve ostale zemlje iz istraživanja su ispod prosjeka EU-27, što implicira da EU na ovako visokim pozicijama „drže“ Njemačka i Francuska, koje nisu prikazane na ovom grafikonu.

Italija je 2019. bila najbliža prosjeku EU-27 s 30.000 eura. Češko gospodarstvo raste svakom godinom sve više, te su se brzo oporavili od globalne krize. Od tada su narasli za oko 40-ak%, na visokih 30.000 eura. Hrvatska se 2019. nalazila dosta ispod prosjeka EU-27, i to za oko 10.000 eura manje. Prosječnom je hrvatskom građaninu 2019. godine BDP po glavi stanovnika iznosio 21.000 eura, što znači da je životni standard u RH bio oko 34% niži u odnosu na prosjek EU. Na začelju susjednih zemalja tu su Sjeverna Makedonija i Srbija. Dok za Sj. Makedoniju u 2019. godini nemamo podatke, vidimo da je njihov BDP per capita u 2018.-oj godini iznosio 11.000 eura, dok je za Srbiju isti pokazatelj u 2019. godini iznosio 13.000 eura.

Vidljivo je iz grafikona da je Hrvatska otprilike nakon ulaska u EU započela s rastom (što, naravno, nije samo radi utjecaja ulaska u EU nego ponajviše zbog konačnog izlaska iz šestogodišnje recesije), no pandemija COVID-19 je uzrokovala privremeni prekid tog rasta. Na odmet neće biti niti najviša novčana injekcija koju je Europska komisija uplatila u hrvatski proračun (trenutno 818,4 milijuna eura) s maksimalnim iznosom do 6,3 milijardi eura koji će se isplatiti iz Mehanizma oporavka i otpornosti. Valja spomenuti da je rok za potrošnju sredstava do 2026. godine. Tim sredstvima bi se trebalo stimulirati gospodarstvo i pokrenuti ga prema poboljšanju plaća, povećanju stopa zaposlenosti i smanjivanju stope odlaska mladih iz države.       

Time's up

[1] NUMBEO je globalna baza podataka o prijavljenim potrošačkim cijenama, opaženim stopama kriminala i sl.