ekonomskabaza.hr

Bruto i neto plaća

ilustracija ruku kako tipkaju na kalkulator pored kojeg se nalazi račun

Svaka zaposlena osoba, ukoliko ne radi na crno, dužna je (zajedno sa svojim poslodavcem) plaćati poreze i doprinose na svoju plaću. Većina ljudi koji rade, rade za nekoga, i to preko Ugovora o radu. U ovom tekstu ćemo prikazati razliku između bruto i neto plaće, odnosno razliku između ukupne plaće koju radnik „ostvaruje“ (njegova bruto plaća) i onog dijela te plaće koji radniku ostaje nakon što su plaćeni svi porezi i doprinosi. Dio plaće koji radniku „ostaje“ je njegova neto plaća, odnosno iznos koji vidi na svom tekućem računu kada primi plaću. Ovdje nećemo ulaziti u to za što se točno koriste ti doprinosi i porezi koji se plaćaju, o čemu će više riječi biti u budućem tekstu. Isto tako, cilj nije dati vrijednosni sud o tome je li porezno opterećenje rada u Hrvatskoj previše visoko, samo utvrditi koliko ono je.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune. Odnosno, pola zaposlenih u Hrvatskoj imalo je plaću manju ili jednaku 6352 kune, a pola veću ili jednaku tom iznosu. No, kolika je „ukupna“ plaća nekoga tko kao neto plaću prima 6352 kune? Koliko su ta osoba i njen poslodavac dužni uplatiti doprinosa i poreza da bi radniku „ostalo“ tih 6352 kune, kojima dalje može slobodno raspolagati?

Prvo, bitno je napomenuti da u Hrvatskoj postoje dvije bruto plaće – bruto 1 i bruto 2. Bruto 2 plaća je radnikova „ukupna“ plaća. Kako se točni iznosi o kojima ćemo pričati razlikuju ovisno o tome u kojem gradu ova osoba živi, ima li djece i uzdržava li nekoga osim djece od svoje plaće, uzmimo ovdje konkretan primjer. Recimo da ovdje govorimo o osobi koja živi u Zagrebu i nikoga ne uzdržava iz svoje plaće (osim sebe), odnosno nema djece i nema, recimo, supružnika ili nezaposlene roditelje koje uzdržava.

Da bi ovom specifičnom radniku bilo isplaćeno 6352 kune neto, njegova ukupna plaća, odnosno bruto 2 plaća, mora iznositi 10 308 kuna. Ova razlika od 3956 kuna između bruto 2 i neto plaće koristi se za plaćanje doprinosa i poreza. Velik dio ove razlike od 3956 kuna odlazi na doprinos za zdravstveno osiguranje, koji iznosi 1460 kuna. Kada se od 10 308 kuna oduzme 1460 kuna, dobije se radnikova bruto 1 plaća, koja u ovom slučaju iznosi 8848 kuna.

Kako znamo da treba platiti upravo 1460 kuna, a ne neki drugi iznos? Doprinos za zdravstveno osiguranje je doprinos na bruto 1 plaću. To znači da se taj doprinos zaračunava ovisno o točnom iznosu bruto 1 plaće te se potom taj iznos dodaje na bruto 1 plaću da bi se dobila bruto 2 plaća. U prethodnom odlomku smo do bruto 1 plaće došli tako da smo iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje oduzeli od bruto 2 plaće. U praksi izračun ide „obrnuto“, odnosno iz bruto 1 plaće se dobiva bruto 2 plaća (ukupan iznos radnikove plaće) dodavanjem iznosa doprinosa za zdravstveno osiguranje na bruto 1. Razlika između bruto 2 i bruto 1 je prvo prikazana na taj način zato što je logički smislenije da se prvo krene od ukupne plaće umjesto od bruto 1, iako je u praksi „obrnuto“.

Dakle, kako radnikova bruto 1 plaća u našem primjeru iznosi 8848 kuna, ovaj se iznos uvećava za 16,5%, što je upravo spomenutih 1460 kuna, da bi se dobila njegova bruto 2 plaća od 10 308 kuna. Odnosno:

Bruto i neto plaća tablica 1

Nakon što je plaćen doprinos za zdravstveno osiguranje, potrebno je platiti i doprinose za mirovinsko osiguranje. Ovdje je pak riječ o doprinosima iz bruto 1 plaće, odnosno iznosima koji se obračunavaju na iznos bruto 1 plaće i potom odbijaju od njega da bi se u konačnici (nakon što se plate još neki porezi) došlo do neto plaće. 15% bruto 1 plaće, koja je 8848 kuna, iznosi 1327 kuna i taj se doprinos uplaćuje u I. stup mirovinskog osiguranja. Dodatnih 5% bruto 1 plaće, što su 442 kune, uplaćuju se kao doprinos u II. stup mirovinskog osiguranja. Što su ovi stupovi i čemu služe obradili smo u sklopu teksta o mirovinskom sustavu. Kada se plate oba doprinosa za mirovinsko osiguranje, zajedno 1769 kuna, „ostaje“ 8848 – 1769 = 7079 kuna.

Bruto i neto plaća tablica 2

No, rekli smo da je neto plaća ove osobe 6352 kune, što znači da još nismo obračunali sve poreze i doprinose koje je potrebno platiti. Do sada smo se riješili svih doprinosa, stoga nam još ostaju porezi. Ukratko, razlika između doprinosa i poreza je ta što doprinosi imaju unaprijed određenu namjenu – recimo, doprinos za mirovinsko osiguranje koji se uplaćuje u prvi stup može se iskoristiti isključivo za financiranje izdataka mirovinskog sustava, dok namjena poreza nije unaprijed određena. Iz perspektive radnika nije svejedno koliko novca odlazi na poreze a koliko na doprinose, no, kako je već rečeno na početku teksta, o tim temama drugom prilikom.

Našem hipotetskom radniku ostaje još platiti porez i prirez na dohodak. Porez i prirez na dohodak ne zaračunavaju se na svih 7079 kuna, nego se taj iznos prvo umanjuje za iznos osobnog odbitka od 4000 kuna. Osobni odbitak predstavlja neoporezivi dio dohotka (on umanjuje iznos poreza na dohodak koji treba platiti) i razlikuje se od osobe do osobe. Da je ova osoba imala djecu ili uzdržavala roditelje od svoje plaće, osobni odbitak bi joj bio veći te bi stoga platila manji porez i prirez i posljedično imala veću neto plaću. Kako smo pretpostavili da ova osoba nema djece niti drugih uzdržavanih članova, njen osobni odbitak iznosi 4000 kuna. Umanjivanjem 7079 kuna za iznos osobnog odbitka dobije se iznos od 3079 kuna, koji se naziva oporezivi dohodak. Kao što i sam naziv kaže, ovo je iznos na koji se zaračunavaju porez i prirez.

Bruto i neto plaća tablica 3

Na 3079 kuna se prvo zaračunava porez na dohodak u iznosu od 20%. 20% od 3079 kuna je 616 kuna. Na iznos poreza na dohodak obračunava se i prirez porezu na dohodak po stopi od 18%. Ovdje je bitno naglasiti da se prirez obračunava na iznos poreza na dohodak, odnosno on iznosi 18% iznosa poreza na dohodak. 18% od 616 kuna je 111 kuna i to je iznos prireza koji ova osoba plaća. Konačno, kada se od 7079 kuna oduzme i iznos poreza na dohodak i iznos prireza, dobije se neto plaća koju će ova osoba vidjeti na svom tekućem računu.

Bruto i neto plaća tablica 4

Dakle, ova osoba poslodavcu „vrijedi“ 10 308 kuna (njen bruto 2, odnosno ukupan trošak za poslodavca/ukupna plaća ove osobe), a nakon plaćanja svih poreza i doprinosa joj „ostaje“ neto plaća u iznosu od 6352 kune. To je 61,6% njene bruto 2 plaće, dok preostalih 38,4% odlazi na doprinose i poreze (prirez je vrsta poreza). Tu treba napomenuti i da ova osoba plaća PDV pri svakoj kupovini, stoga je ukupan iznos koji će država ovoj osobi „uzeti“ kroz različite doprinose i poreze bliži 50% njene bruto 2 plaće, pod pretpostavkom da ova osoba potroši cijelu ili gotovu cijelu neto plaću nakon što ju dobije. Ovime se ne implicira da je ovaj iznos ukraden radniku i da on ne dobiva ništa zauzvrat, samo se konstatira koji postotak bruto 2 plaće ostaje radniku, a koji „ide“ državi. Također bi se tu moglo spomenuti da je doprinos za drugi stup mirovinskog osiguranja neka vrsta radnikove privatne imovine, stoga on ne ide državi, iako radnik ne može tom imovinom raspolagati kako želi i kad god želi. No, kao što je već dva puta spomenuto, o namjeni ovih poreza i doprinosa drugi put.

Ova osoba ujedno ima i „najgori“ mogući porezni tretman jer je prirez u Zagrebu najveći u cijeloj Hrvatskoj (18%), a uzdržavanje djece i članova uže obitelji smanjuje ukupan iznos poreza i doprinosa koje osoba mora platiti. Stoga je u idućoj tablici dano nekoliko primjera različitih scenarija koji se razlikuju prema visini plaće, mjestu u kojem osoba živi i broju djece/uzdržavanih osoba koje ta osoba uzdržava iz svoje plaće. Svaka od tih osoba ima drugačiji porezni tretman, što u konačnici određuje i postotak bruto 2 plaće koji toj osobi „ostaje“ i biva isplaćen u obliku neto plaće. Čitatelj kojeg zanima kolike poreze on sam plaća, će potencijalno plaćati u budućnosti ili jednostavno želi vidjeti kako funkcionira izračun bruto i neto plaće na nekom svom primjeru može iskoristiti kalkulator sa stranice Moj Posao – https://www.moj-posao.net/Kalkulator-Placa/

Bruto i neto plaća tablica 5

Ukoliko želite, možete riješiti ovaj kratki kviz radi provjere vlastitog znanja vezano uz pročitani tekst

Bruto 1 i bruto 2 plaća razlikuju se u:

Nakon što plati sve poreze i doprinose, neka prosječna osoba može očekivati da će joj ostati:

Prirez se zaračunava:

Socijalna država se u hrvatskom poreznom sustavu očitava na način da:

Možda će vam se svidjet

Komentara (2)

Odgovori