Centralna banka, pojam za koji ste više-manje sigurno čuli. Hrvatska narodna banka (HNB), Europska središnja banka (ESB), Federal Reserve System (FED), Bank of England (BoE) i Bank of Japan (BoJ) samo su od nekih centralnih banaka diljem svijeta. No, jesu li ove institucije banke u onom smislu riječi kako se inače doživljava riječ banka? Ili su to neke posebne vrste banaka koje se razlikuju od svima poznatih komercijalnih banaka? Na ova pitanja ćemo pokušati odgovoriti u ovome tekstu.

Za početak treba naglasiti da je centralna banka karakteristika svake moderne države, a ona je ujedno i najvažnija monetarna institucija u državi. Ona se bitno razlikuje od komercijalnih banaka (iako u nazivu ima riječ banka) jer je ona po sili zakona nadređena svim komercijalnim bankama i ostalim financijskim institucijama.

Centralna banka, za razliku od ostalih banaka, ima pravo novčane emisije (izdavanje papirnatog i kovanog novca), zatim centralne banke imaju i regulatornu ulogu (donose propise kojima uređuju poslovanje komercijalnih banaka), a također im je povjerena i supervizijska uloga (nadziru rad komercijalnih banaka).

Dok je svim komercijalnim bankama glavni cilj ostvarivanje profita i rast vrijednosti dionica za vlasnike (dioničare), centralnim bankama diljem svijeta je glavni cilj ostvarivanje stabilnih razina cijena, odnosno niske razine inflacije. Niska i stabilna inflacija (za ESB je to rast cijena od 2%) je jedan od preduvjeta za stabilan rast ekonomije jer velika inflacija (kakva je danas prisutna) dovodi do otežanog planiranja za budućnost kako za poduzeća tako i za kućanstva.

Stabilnost cijena dakle ne znači da se cijene doslovno ne mijenjaju, već da u prosjeku rastu oko 2 posto, i to ne nužno apsolutno svake godine. Ovo „u prosjeku“ znači da neće apsolutno svake godine sve poskupiti točno 2 posto. Možda će kruh poskupiti 3 posto, a odjeća 1 posto. Bitno je da cijena potrošačke košarice raste oko 2 posto, ne da sve što kupujemo poskupljuje točno 2 posto. Ovaj dio „ne nužno apsolutno svake godine“ znači da je centralnoj banci prihvatljivo da je jedne godine inflacija 3 posto, a druge 1 posto jer je prosjek te dvije godine inflacija od 2 posto. Uz održavanje stabilnosti cijena, mnoge centralne banke diljem svijeta imaju i svoje sporedne ciljeve kao što su podupiranje gospodarskog rasta, visoka zaposlenost (ovo je drugi glavni cilj FED-a, uz nisku inflaciju), visok stupanj konkurentnosti gospodarstva, stabilnost financijskog sustava itd.

Centralna banka u Republici Hrvatskoj

Centralna banka – funkcije

Svaka centralna banka ima brojne funkcije za koje je zadužena i koje omogućavaju normalno funkcioniranje gospodarstva. Ovdje ćemo ukratko opisati one najvažnije i približiti vam poslovanje središnje banke.

1) Centralna banka regulira količinu novca u optjecaju i kreditnu aktivnost banaka. Novcem u optjecaju se smatra sav gotov novac (novčanice i kovanice) i depozitni novac (novac na tekućim i žiro računima građana i poduzeća). Količina novca u optjecaju se nastoji kontrolirati kako bi se održala stabilnost cijena (prema klasičnoj monetarnoj teoriji više novca dovodi do rasta razine cijena, tj. do inflacije). Također regulira i kreditnu aktivnost banaka jer banke izdavanjem kredita također kreiraju novi novac, a ta se emisija novca naziva sekundarna emisija.

2) Održavanje likvidnosti kreditnih institucija je također jedna od važnih funkcija centralne banke. Likvidnost znači da se mogu izvršavati sve obveze kada one dospiju. U ovome slučaju likvidnost komercijalnih banaka bi značila da mogu isplatiti sve depozite svojim korisnicima (primjerice, ako netko odluči podići novac koji ima na tekućem računu, odnosno tražiti isplatu u gotovini) i da mogu izvršavati obveze po uzetim kreditima. Problem s likvidnošću se ponekad javlja u kriznim vremenima kada zbog nepovjerenja građani „jurišaju na banke“ (masovno povlačenje novčanih sredstava iz banaka radi straha da će banke propasti). U tim situacijama se centralna banka javlja u ulozi „posljednjeg kreditnog utočišta“ za komercijalne banke i odobrava im kredite kako bi mogle ostati likvidne. Centralna banka to može raditi jer ona može stvoriti novog novca koliko god želi. Ako poslovnim bankama nedostaje novca da pokriju svoje obveze, centralna banka je ta koja može stvoriti novi novac i posuditi ga poslovnim bankama da spriječi njihovo propadanje.

3) Centralna banka održava međunarodnu likvidnost države kojom je preuzela odgovornost za izvršavanjem obveza domaćih osoba prema inozemstvu. Centralne banke interveniraju na deviznom tržištu zbog održavanja deviznog tečaja i upravljaju deviznim rezervama. Na primjer, HNB je dugi niz godina kao glavni operativni cilj imao održavanje tečaja kune prema euru stabilnim (danas je tečaj EUR/HRK na razini od oko 7,5 kuna za euro, što znači da je potrebno dati 7,5 kuna da bi se kupio jedan euro). To znači da HNB nije dozvolio da se taj tečaj previše udaljava od razine koja se okvirno nalazi oko tih 7,5 kuna za euro. Bitno je napomenuti da HNB nikad nije javno objavio koju razinu tečaja brani i dozvoljavao je određena odstupanja. Tako smo vidjeli tečaj na razini od 7,6 kao i 7,2, no HNB ne bi nikada dozvolio da tečaj padne razinu od 6,5 kuna za euro ili poraste na razinu od 8,5 kuna za euro.

4) Centralne banke provode nadzor nad kreditnim institucijama kao bi se osigurala stabilnost financijskog sustava i kako bi se osiguralo njihovo sigurno poslovanje, a to postiže na način da može donositi podzakonske propise.

5) Centralna banka ima privilegiju da može izdavati (emitirati) papirnati i kovani novac (gotovinu). HNB izdaje kune, ESB izdaje eure, FED izdaje američke dolare itd.

6) Centralna banka je i bankar države, tj. ona vodi račun za državu na koji pristižu sve uplate od poreza i drugih prihoda države te obavlja sva plaćanja za državu.

Neke zanimljivosti o centralnim bankama:

a) Bank of England je osnovana zbog financiranja rata s Francuskom

b) Federal Reserve System je sastavljen od 12 Saveznih banaka u SAD-u

c) Sverige Riksbank (Švedska središnja banka) je najstarija središnja banka u svijetu osnovana 1656. godine

Zaključak

Uloga centralnih banaka je od velikog značaja za svaku državu i njezino gospodarstvo. Ona provođenjem monetarne politike želi pomoći gospodarstvu kako bi razina cijena bila stabilna (okvirna inflacija od 2 posto) i kako bi se ostvario stabilan gospodarski rast. U tom cilju nekada stvarno pomaže, ali nekada zna i odmoći gospodarstvu, no to ne znači da je njezina funkcija nepotrebna (kakvo je često mišljenje javnosti). Valja napomenuti da je za provođenje monetarne politike u Republici Hrvatskoj trenutno zadužena Hrvatska narodna banka, ali od 1. siječnja 2023. godine i ulaskom Hrvatske u eurozonu tu zadaću preuzima Europska središnja banka. HNB time neće prestati s radom jer nacionalne centralne banke i dalje pomažu ESB-u u njegovom radu.

Literatura: Leko V., Stojanović A.; Financijske institucije i tržišta, Ekonomski fakultet – Zagreb, 2018.

Time's up