Demografija je, prema hrvatskom rječniku, društvena znanost koja obuhvaća proučavanje broja i prostornog razmještaja stanovništva, prirodnog i mehaničkoga (migracijskoga) kretanja stanovništva i promjene u demografskim socio-ekonomskim i ostalim strukturama stanovništva.
U medijima se konstantno spominje kako u Republici Hrvatskoj živi sve manje stanovnika, kako se rađa sve manje djece, kako brojni iseljavaju u potrazi za boljim životnim prilikama i kako ima sve više osoba starije životne dobi i umirovljenika.
Demografija je upravo ta koja se bavi svim tim problemima i svim tim prirodnim i mehaničkim kretanjima stanovništva. Cilj ovog teksta je da vas upoznamo s nekim osnovnim pokazateljima i pojmovima koje svakodnevno možete čuti i upoznati Vas s demografijom općenito.
Prirodno kretanje stanovništva
Pod prirodnim kretanjem stanovništva ne misli se doslovno na putovanje iz grada u grad zbog posla ili trajno seljenje obitelji. Pod prirodnim kretanjem stanovništva podrazumijeva se razlika između broja živorođenih (natalitet) i broja umrlih (mortalitet).
Natalitet nam stoga kazuje o broju živorođene djece u jednoj godini u nekom gradu, županiji ili državi. Uz to je vezan i pojam stopa nataliteta, koji nam govori koliko je tih živorođenih bilo na 1000 stanovnika (primjerice, stopa nataliteta od 10 bi značila da se na 1000 stanovnika rodilo njih 10).
Mortalitet pak s druge strane govori o tome koliko je umrlih bilo te iste godine, ponovno gledajući za neku specifičnu geografsku cjelinu. Stopa mortaliteta govori o tome koliko je umrlih bilo na 1000 stanovnika (interpretacija je ista kao i za stopu nataliteta).
Dakle, neka osnovna demografska jednadžba bi glasila:
prirodni prirast = natalitet – mortalitet
Grafikon 1.: Prikaz prirodnog kretanja stanovništva Republike Hrvatske od 2011. do 2021. godine
Izvor: DZS
Na grafikonu je prikaz broja živorođeni i umrlih u Republici Hrvatskoj od 2011. do 2021. godine. Iz grafikona je vidljivo da se broj živorođenih do 2020. godine smanjivao, a u 2021. je zabilježen rast u odnosu na prethodnu godinu. U 2011. godini bilo je rođeno 41.197 djece, a 2021. 36.508 djece, što je pad od 11,4%.
U tom istom razdoblju godišnji broj umrlih je iznosio oko 50 do 54 tisuće, uz nagli skok u 2020. (57.023 umrlih) i 2021. (62.712 umrlih) uvjetovan pandemijom koja je zahvatila Hrvatsku i svijet.
U cijelom tom desetogodišnjem razdoblju Hrvatska je bilježila negativan prirodni prirast pa je na ovaj način broj stanovnika smanjen za 167.911 ljudi u promatranom razdoblju.
Grafikon 2.: Kretanje stope nataliteta i stope mortaliteta u Republici Hrvatskoj od 2011. do 2021. godine
Izvor: DZS
Iz grafikona je vidljivo da je stopa nataliteta s početnih 9,6 živorođenih na 1000 stanovnika pala na 9,4 živorođenih na 1000 stanovnika, što negativno utječe na prirodni prirast. S druge je strane stopa mortaliteta s početnih 11,9 umrlih na 1000 stanovnika skočila na 16,1 umrlih na 1000 stanovnika, što je dodatno negativno utjecalo na prirodni prirast.
Mehaničko kretanje stanovništva
Za razliku od prirodnog kretanja koje uključuje rađanje i umiranje, mehaničko kretanje stanovništva podrazumijeva trajno seljenje, primjerice iz Hrvatske u Austriju ili seljenje iz Šibenika u Zagreb.
Tako pojam emigracija obuhvaća sve one (emigranti) koji su iselili iz Hrvatske u Austriju, a imigracija obuhvaća sve one (imigranti) koji su uselili u Hrvatsku, primjerice iz Slovenije. S tim u vezi je pojam migracijski saldo, koji je razlika između imigracije i emigracije i taj saldo može biti pozitivan (ako je više ljudi uselilo nego iselilo) i negativan (ako je više ljudi iselilo nego uselilo).
Grafikon 3.: Prikaz imigracije i emigracije u Republici Hrvatskoj i migracijski saldo u razdoblju od 2001. do 2021. godine
Izvor: DZS
Iz grafikona je vidljivo da je do 2009. godine migracijski saldo Republike Hrvatske bio pozitivan, tj. više ljudi je useljavalo nego je iseljavalo. Nakon toga migracijski saldo je svake godine bio negativan, a broj iseljenih je naglo krenuo rasti nakon 2013. godine i pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, čime je našim građanima znantno olakšano preseljenje u bilo koju zemlju članicu EU. Ovaj negativan migracijski saldo također utječe na to da se broj stanovnika u Hrvatskoj konstantno smanjuje.
Grafikon 4.: Dobno – spolna piramida Republike Hrvatske 2023. godine
Izvor: Eurostat
Još jedan od zanimljivih demografskih prikaza je i dobno – spolna piramida koja prikazuje stanovništvo neke države prema dobi i spolu. Na grafikonu 4. je prikaz dobno – spolne piramide Republike Hrvatske koja kolokvijalno izgleda poput urne, što bi značilo da je najveći dio populacije u dobi od 30. do 70. godine života. Odnosno, umjesto oblika piramide, za koji je potrebno više djece u odnosu na ostale dobne skupine (najviše ljudi na dnu piramide), Hrvatska najveći broj ljudi ima na razinama od srednje do starije životne dobi. Ovaj grafički prikaz također ukazuje i na starenje stanovništva Hrvatske jer mlađe dobne kategorije imaju manji udio u ukupnoj populaciji nego što je to bio slučaj u drugoj polovici 20. stoljeća.
Projekcija kretanja stanovništva
Grafikon 5.: Prikaz kretanja broja stanovnika u Republici Hrvatskoj od 2000. godine i projekcija do 2050. godine
Izvor: Svjetska banka
Grafikon 5. prikazuje kretanje broja stanovnika u Republici Hrvatskoj i projekcije do 2050. godine. Iz grafikona je vidljivo da je prisutan trend smanjivanja broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Prema projekcijama Svjetske banke, koje se temelje na demografskim pokazateljima koje smo spominjali (natalitet, mortalitet, migracijski saldo i neki drugi), u Hrvatskoj bi 2050. godine trebalo živjeti 3,19 milijuna stanovnika. S obzirom da smo u novo tisućljeće ušli s 4,5 milijuna stanovnika, to je pad za otprilike 1,3 milijuna ljudi ili oko 29%.
Zaključak
Demografija je prijeko potrebna u svakom društvu. Njome se prate trendovi u promjenama broja stanovnika i ostalih demografskih pokazatelja. U interesu država u Europi, koje pate od demografskog propadanja, bi trebalo biti da broj stanovnika konstantno raste jer to znači više prikupljenih poreza, a s druge strane više stanovnika znači i veću potrošnju i više prodaje, što je u interesu poduzeća koja prodaju svoje proizvode i usluge.
Iz svih pokazatelja koji su predstavljeni u ovome tekstu vidljivo je da Hrvatska ne stoji dobro po tom pitanju. Svake godine se rađa sve manje djece, dok s druge strane sve više ljudi umire i stanovništvo stari. Ovakav trend starenja stanovništva može stvoriti fiskalne poteškoće u budućnosti jer starije stanovništvo znači veće troškove za mirovinski i zdravstveni sustav, a s obzirom da se oba sustava financiraju iz doprinosa i poreza zaposlenih i potrošača, kojih će biti sve manje, upitni su dugoročni trendovi vezani uz financiranje tih sustava. Za očekivati je da će imigracija postati glavni način suzbijanja pada stanovništva, što je smjer kojim su pošle i idu mnoge druge članice EU. Naravno, ukoliko ne dođe do snažnijeg podizanja stope nataliteta, no uzroci tako malog broja novorođene djece su tema za neki drugi put. Pozitivna je stvar što je val snažnog iseljavanja kojem smo svjedočili nakon ulaska u EU zaustavljen, što je vidljivo u tome da je migracijski saldo, iako i dalje negativan, bio tek blago „u crvenom“ od 2019 do 2021.
Nema komentara