Znam, čim ste pročitali naslov, siguran sam da ste se pitali je li posrijedi neka tiskarska greška? O čemu je ovdje točno riječ? Kakve veze imaju ptice s ekonomijom i osobama?
Dat ću vam mali hint, nije greška. A o čemu se točno radi saznat ćete vrlo brzo.
Naime, u svakodnevnom životu susrećemo se s puno različitih „struja“, ljudi, mišljenja, stavova i odluka. Kao što u politici imamo više struja (lijevo, centar, desno), tako recimo i u sportu imamo različite stavove trenera momčadi (ofenzivna taktika ili defanzivna taktika). Ništa drugačije nije niti u ekonomiji. Pa upoznajmo se stoga s ekonomskim jastrebom i ekonomskim golubom.
Ekonomski jastreb (eng. hawkish economist)
Ekonomski jastreb je tip ekonomista kojemu je glavni cilj suzbijanje inflacije, odnosno držanje cijena pod kontrolom. On smatra kako je inflacija glavna varijabla u gospodarstvu o kojoj središnja banka treba voditi računa. Ukoliko je inflacija visoka, jastrebovi će predložiti da središnja banka poveća kamatne stope, svjesni da to dovodi do usporavanja gospodarstva, otkaza i moguće recesije. Nije baš bez razloga nazvan jastrebom, jer dijeli osobine s istoimenom pticom. Naime, jastrebovi su odlučne i hrabre životinje te ih prati glas vizionarskih ptica.
Na koji način to povezujemo s ekonomskim jastrebom?
Ne trebamo zamišljati neki inovativni primjer jer se upravo takva situacija danas odvija u svijetu, odnosno u svjetskim gospodarstvima. Inflacija je rasla iz mjeseca u mjesec i dosegnula dvoznamenkaste cifre u mnogim zemljama, što je jako zabrinulo središnje banke svijeta, kao i krajnje potrošače koji moraju izdvojiti više novaca kako bi kupili istu košaricu dobara nego prije inflacije.
Što to točno rade središnje banke u pokušaju da smanje visoke stope inflacije? Središnje banke su odlučile zaoštriti monetarnu politiku te provode restriktivnu monetarnu politiku.
Restriktivnom monetarnom politikom središnje banke (samo središnje banke mogu provoditi monetarnu politiku, dok vlada provodi fiskalnu politiku. Više o tome u narednim tekstovima) povećavaju kamatne stope kako bi smanjile stopu inflacije.
No dobro, što za mene točno znači to što će SB povećati kamatne stope i to što one provode restriktivnu monetarnu politiku?
Odgovor je vrlo jasan. Povećanjem kamatne stope SB želi smanjiti potrošnju kako bi se smanjio rast cijena na tržištu i kako bi se gospodarstvo smirilo, odnosno stabiliziralo pri nižim stopama inflacije. Sagledajmo to s našeg aspekta. Želite kupiti kuću, ali nemate baš dovoljno ušteđenih novaca pa morate podići kredit u banci. Što je za vas bolje – kamatna stopa od 2% ili od 8%? Jasno da je za vas bolje 2% jer znači da ćete morati vratiti manji iznos banci nego što biste vratili da vam je banka ponudila kredit s kamatnom stopom od 8%. SB upravo to želi postići kad je inflacija visoka – želi destimulirati potrošače i poduzeća kod podizanja novih kredita, a također želi povećati rate kredita onima koji imaju kredite s varijabilnom kamatnom stopom, koja se povećava kada središnja banka poveća kamatne stope. To rade kako bi se smanjila potražnja, a onda osnovnim ekonomskom postulatom pale i cijene (više o ponudi i potražnji te njihovim utjecajem na cijenu pročitajte ovdje : https://ekonomskabaza.hr/mikroekonomija/590/ ).
Iako središnja banka ispada „zločesta“ u ovoj cijeloj priči, vjerujte, ona to nije i ta odluka nije lagana. Središnja banka želi spriječiti inflacijsku spiralu (o tome ćemo isto više pisati u budućnosti) kako bi nama cijene bile niže i kako bi nam u budućnosti više novca ostalo u džepu. Središnja banka smatra da, iako je proces smanjivanja stope inflacije bolan, visoka inflacija radi veću štetu svima nama ukoliko joj se dozvoli da se otima kontroli te su stoga spremni povećati kamatne stope, smanjiti novo kreditiranje, povećati rate kredita nekim dužnicima, a sve to da bi smanjili potražnju, pri čemu će dio ljudi ostati bez posla. Naime, kamatna stopa na stambeni kredit od 8 umjesto 2 posto dovodi do toga da neki ljudi odustaju od kupnje kuće (recimo da su htjeli kupiti novu kuću ili financirati izgradnju nove kuće), stoga je i manja potreba za radnicima koji bi tu novu kuću gradili.
Upravo ta politika, odnosno ti potezi središnje banke i ekonomista nazivaju se „hawkish“ pokušaji sprječavanja inflacije pa te osobe nazivamo ekonomistima jastrebovima.
Grafikon 1. Kretanje kamatnih stopa u SAD-u od 2005. do 2022. godine
Izvor: FRED
Crvena strelica na grafikonu prikazuju rast kamatnih stopa u SAD-u. Vidljiv je porast kamatnih stopa u posljednje vrijeme, a tim povećanjima kamatnih stopa FED (američka centralna banka) želi spriječiti daljnji rast inflacije, a stopa inflacije je u kolovozu u SAD-u iznosila 8,3%. FED tom akcijom povećanja kamatnih stopa „riskira“ recesiju, stoga je pred ekonomistom jastrebom uvijek teška odluka.
Ekonomski golub (eng. dovish economist)
Ekonomski golub je tip ekonomista kojemu je glavni cilj ekspanzija (rast) gospodarstva s ciljem povećanja zaposlenosti stanovnika neke zemlje, odnosno smanjenje stope nezaposlenosti u gospodarstvu. On je potpuno suprotan od ekonomista jastreba jer smatra da inflacija nije toliki problem, odnosno on želi potaknuti gospodarstvo na veću potrošnju jer mu je najbitnije da je zaposlenost što veća.
Na koji to on (kada kažem on, mislim na ekonomiste golubove koji sjede u središnjim bankama) način provodi i zašto?
Rekli smo da je ekonomski golub potpuna suprotnost ekonomskom jastrebu, što nam govori da on zagovara niske kamatne stope (kamatne stope su prije 2021. bile vrlo niske skoro cijelo desetljeće, neke su kamatne stope bile na nuli, a neke čak i negativne). Što on želi postići niskom kamatnom stopom?
Pitajmo se opet elementarno pitanje, što je za vas bolje? Kamatna stopa od 2% ili od 8%? Upravo tako, želite kamatnu stopu od 2%, što će vas potaknuti da taj kredit dignete i da kupite novu kuću. Kupnjom kuće znači da ste određeni novac potrošili u gospodarstvu te da ste time potaknuli neko poduzeće da tu kuću izgradi, što znači posao za radnike tog poduzeća. Tu kuću će trebati urediti, pa ćete dodatno trošiti novac i na taj način povećati rast gospodarstva. To je suprotnost od restriktivne monetarne politike, te možemo reći da se ekonomski golubovi češće zalažu za ekspanzivnu monetarnu politiku. Ekspanzivna monetarna politika ima jedan cilj, a on je povećanje potrošnje stanovništva kako bi se povećao BDP, odnosno proizvodnja roba i usluga. Većim rastom proizvodnje možemo pretpostaviti kako će i tvrtke imati povećan profit, a radi veće proizvodnje i profita tvrtka će možda htjeti zaposliti veći broj ljudi koji bi mogli više proizvoditi (kako bi opet mogli još više zaraditi), te će to povećati zaposlenost u gospodarstvu. Upravo je to cilj ekonomskog goluba.
Grafikon 2. Kretanje stope zaposlenosti u EU-27 i Hrvatskoj od 2009. godine do 2021. godine
Izvor: Eurostat
Crvenom linijom prikazan je cilj ekonomskog goluba. Cilj mu je rast stope zaposlenosti u gospodarstvu te je voljan tolerirati nešto višu inflaciju da se ne ugrozi zaposlenost, odnosno da ljudi ne ostanu bez posla.
Za kraj, spomenimo da su u trenutku pisanja ovog teksta na snazi prisutni ekonomisti jastrebovi jer povećavaju kamatne stope kako bi se spriječila inflacija i inflacijska spirala. To, naravno, ne znači da su ekonomisti golubovi voljni dozvoliti da se inflacija potpuno otme kontroli i da nikada ne podržavaju rast kamatnih stopa jer to šteti zaposlenosti. U sadašnjoj situaciji, kad su stope inflacije u mnogo europskih zemalja dvoznamenkaste a u SAD-u malo ispod 10 posto, puno ekonomista golubova je svjesno da, iako je zaposlenost bitna, velika inflacija može puno više naštetiti radnicima te se slažu s time da je povećanje kamatnih stopa ispravan smjer. Nadajmo se da će središnje banke uspjeti smanjiti inflaciju!
Nema komentara