ekonomskabaza.hr

Zašto ljudi iseljavaju? Ekonomski uzroci iseljavanja.

žuti znak koji upozorava na provjeru putovnica

Početkom godine Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je rezultate novog Popisa stanovništva, prema kojemu je ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj dana 31. kolovoza 2021. iznosio 3 milijuna i 888 tisuća ljudi. Ova vijest je snažno odjeknula u hrvatskim medijima zbog toga što je Popisom stanovništva iz 2011. utvrđeno da je 31. ožujka 2011. broj stanovnika iznosio 4 milijuna i 285 tisuća. Drugim riječima, u 10 godina i 5 mjeseci (popis se provodi svakih 10 godina, a Popis za 2021. je odgađan radi korone) je broj stanovnika u Hrvatskoj pao za oko 397 tisuća, što je pad od 9,3% u odnosu na broj stanovnika s kraja ožujka 2011. Uzroka ovog pada je mnogo, a oni koji se najčešće navode jesu lošija ekonomska situacija u odnosu na ostatak Europske unije, koja je potaknula veliko iseljavanje i to većinom u zemlje EU (dominantno u Njemačku), kao i nezadovoljstvo političkom situacijom u zemlji, što je naravno povezano s relativno lošim ekonomskim prilikama.

Cilj je ovog teksta na temelju podataka odgovoriti na pitanje u kojoj su mjeri ekonomske prilike i ekonomska situacija uzrok pada broja stanovnika u Hrvatskoj. Odgovor na to pitanje je intuitivno jasan – niže plaće i manje prilika za zapošljavanje dovode do većeg iseljavanja, a taj ćemo zaključak potkrijepiti podacima za 20 hrvatskih županija + Grad Zagreb, koji ima status županije. Za očekivati je da bi manje razvijene županije, odnosno one u kojima je prosječna neto plaća niža i stopa nezaposlenosti viša, trebale bilježiti veće iseljavanje (emigraciju). Grad Zagreb, u kojem je prosječna neto plaća znatno veća u odnosu na, primjerice, Sisačko-moslavačku županiju, a ujedno je i stopa nezaposlenosti niža, trebao bi bilježiti manje iseljavanje jer je ekonomska situacija u Zagrebu bolja.

Za početak je bitno naglasiti da pad stanovnika za oko 397 tisuća ne znači da je 397 tisuća ljudi iselilo iz Hrvatske. Dio ovog pada može se objasniti prirodnim prirastom, odnosno razlikom između broja živorođene djece i broja umrlih. Tako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od početka travnja 2011. do kraja kolovoza 2021. (ovo odgovara razdoblju između 2 popisa stanovništva) u Republici Hrvatskoj rođena oko 401 tisuća djece, dok je u istom razdoblju preminulo oko 560 tisuća ljudi. Stoga je prirodni prirast bio negativan i iznosio je oko 159 tisuća ljudi. Preostalo smanjenje od 238 tisuća ljudi se onda može pripisati neto migraciji. Neto migracija predstavlja razliku broja doseljenih i broja odseljenih. Kako je ona također bila negativna i iznosila je -238 tisuća, to znači da je 238 tisuća ljudi više iselilo iz Hrvatske u odnosu na broj ljudi koji se u istom razdoblju doselio u Hrvatsku.

Kombinacijom podataka iz dvaju popisa stanovništva i podataka o prirodnom prirastu (razlika broja živorođenih i umrlih) moguće je za svaku županiju izračunati neto migraciju između dvaju popisa. Iz popisa stanovništva se može saznati koliko je ljudi manje u svakoj županiji (niti jedna od 21 županije nije zabilježila porast broja stanovnika). Kao što je napomenuto u prethodnom odlomku, to je smanjenje kombinacija dvaju faktora, prirodnog prirasta i neto migracije. Kada se ukupno smanjenje broja stanovnika umanji za brojku o prirodnom prirastu, dobije se podatak o neto migraciji, odnosno broju ljudi koji se doselio u određenu županiju umanjeno za broj iseljenih iz te županije. Za očekivati je da će i podaci o neto migraciji po županijama vjerojatno imati negativan predznak, odnosno da je neto migracija bila negativna zbog većeg iseljavanja u odnosu na doseljavanje.

Nažalost, podaci o prirodnom prirastu po županijama dostupni su samo na godišnjoj razini i to do 2020. Što se tiče ekonomskih pokazatelja, podaci o neto plaćama po županijama dostupni su do 2019., dok su podaci o registriranoj stopi nezaposlenosti dostupni do 2020. Stoga nije moguće potpuno precizno obuhvatiti razdoblje između dvaju popisa i izračunati točne promjene. Srećom, ovo nije presudno jer postotak podataka koji nedostaje nije velik, a kako se radi s ukupnim (migracije) i prosječnim (neto plaća i stopa nezaposlenosti) podacima to onda ne utječe znatno na rezultate. Stoga se za izračun neto migracije i prosječne stope nezaposlenosti koriste podaci od 2011. do 2020., a za izračun prosječne neto plaće razdoblje od 2011. do 2019. Također, priroda problema je takva da iako dio podataka nedostaje, to ne utječe značajno na rezultate analize. Čitatelja se ovdje neće zamarati s detaljnim obrazloženjem, ali, primjerice, iako se koristi prosječna neto plaća za razdoblje 2011.-2019. umjesto za točno razdoblje između dvaju popisa, to nije problem jer se razlike u prosječnim neto plaćama među županijama sporo mijenjaju kroz vrijeme. Prosjek plaća u Gradu Zagrebu bio je osjetno veći od prosjeka plaća u Vukovarsko-srijemskoj županiji u razdoblju 2011.-2019., a za očekivati je da se ta razlika u 2020. i prvih 8 mjeseci 2021. nije jako promijenila unatoč tome što te podatke nemamo. Iz tih i nekih drugih razloga je gotovo nemoguće da nedostatak podataka značajno utječe na zaključke koji slijede, iako same brojke neće biti potpuno točne.

Idući grafikon prikazuje vezu između prosječne neto plaće i neto migracije u postotku populacije zabilježene Popisom iz 2011. za 20 županija + Grad Zagreb.

Ekonomski uzroci iseljavanja - grafikon prikazuje vezu između prosječne neto plaće i neto migracije u postotku populacije zabilježene Popisom iz 2011. za 20 županija + Grad Zagreb.

Izvor: DZS (2022.)

Iz grafikona je vidljivo da je veza između prosječne neto plaće i neto migracije pozitivna. Odnosno, županije s većom prosječnom neto plaćom zabilježile su i veću neto migraciju, što znači da su izgubile manji postotak stanovništva radi migracija. S obzirom na to da su sve zabilježene vrijednosti neto migracije negativne, najveća vrijednost neto migracije je zabilježena u Gradu Zagrebu (označen žuto), koji je zabilježio smanjenje populacije radi neto migracija od „samo“ 1,8%. S druge strane, Vukovarsko-srijemska županija (označena zeleno) je radi neto migracija ostala bez 14,8% populacije u odnosu na Popis iz 2011. Veći postotak neto migracije znači manje negativan broj, odnosno -1,8 je veći broj od -14,8 (bolje je biti dužan 100 kuna nego 1000). Dakle, županije s većom prosječnom neto plaćom „izgubile“ su između dvaju popisa stanovništva manji postotak stanovništva radi neto migracije, što je u skladu s intuicijom – ako su plaće u nekoj županiji veće, ljudi će imati manje razloga za iseljavanje i više će se ljudi doseljavati. Koeficijent korelacije između prosječne neto plaće i neto migracije iznosi 0,53, što znači da je riječ o srednje jakoj (linearnoj) vezi.

Ovdje također treba napomenuti da podatak o prosječnoj neto plaći u nekoj županiji ne odražava nužno i ukupan prosječni dohodak koji se u toj županiji uprihođuje. Na primjer, ako netko uz svoj „redovan posao“ u sklopu kojeg radi preko ugovora o radu također i iznajmljuje jedan ili više apartmana, njegov ukupni dohodak bit će osjetno veći nego njegova neto plaća, što nije obuhvaćeno ovim podacima.

Sljedeći grafikon prikazuje odnos između prosječne stope nezaposlenosti i neto migracije, odnosno nastoji objasniti veličinu neto migracija u pojedinoj županiji pomoću stope nezaposlenosti, to jest dostupnosti poslova u toj županiji.

Ekonomski uzroci iseljavanja - grafikon koji prikazuje odnos između prosječne stope nezaposlenosti i neto migracije, odnosno nastoji objasniti veličinu neto migracija u pojedinoj županiji pomoću stope nezaposlenosti, to jest dostupnosti poslova u toj županiji.

Izvor: DZS (2022.)

Na grafikonu je vidljivo da je veza između prosječne stope nezaposlenosti i neto migracije negativna (pravac „ide prema dolje“, ima negativan nagib). Veća stopa nezaposlenosti rezultirala je manjom (negativnijom) vrijednosti neto migracije. To znači da su županije s višom prosječnom stopom nezaposlenosti zabilježile veće smanjenje broja stanovnika radi neto migracija. Prosječna stopa nezaposlenosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosila je visokih 27,9%, a Vukovarsko-srijemska županija je ujedno izgubila najveći postotak stanovnika radi neto migracija od svih hrvatskih županija. I ovo je potpuno logično – ljudi ne iseljavaju samo radi nižih plaća, već i radi nedostatka prilika za zapošljavanje. S druge strane, rekli smo da je Grad Zagreb radi neto migracija ostao bez „samo“ 1,8% populacije s Popisa iz 2011., što se može pripisati i relativno niskoj prosječnoj stopi nezaposlenosti od 7,7%, nižoj u odnosu na sve druge hrvatske županije.

Koeficijent korelacije u ovom slučaju iznosi -0,84, što znači da je riječ o vrlo jakoj negativnoj vezi, jačoj nego u slučaju plaća. Ovo upućuje na zaključak da su razlike u stopama nezaposlenosti među županijama izuzetno bitan, možda i najvažniji razlog zašto ljudi iseljavaju. Isto tako, to se može tumačiti kao da je ljudima bitnije imaju li posao ili ne od toga što u inozemstvu mogu dobiti veću plaću. Iako ti se u inozemstvu nudi veća plaća, činjenica da netko ima posao funkcionira kao svojevrsno sidro koje ljude zadržava u Hrvatskoj. Naravno, ne uvijek, iseljavaju i ljudi koji imaju posao upravo radi većih plaća i boljih uvjeta rada u inozemstvu, samo je to ima li netko posao ili nema bitnije za odluku o iseljavanju. Doduše, da se potvrdi taj zaključak bilo bi potrebno voditi računa o većem broju faktora, koristiti složeniju metodu analize od dijagrama rasipanja i provesti anketno istraživanje, odnosno pitati ljude koji je glavni razlog zašto su odlučili iseliti.

Zaključno, ekonomska situacija i prilike u županiji (prosječna neto plaća i prosječna stopa nezaposlenosti) vrlo dobro objašnjavaju zašto ljudi više iseljavaju iz nekih županija u odnosu na druge. Na grafikonu nisu prikazani nazivi svih županija jer bi grafikon bio nepregledan, no iz podataka je vidljivo da je Panonska Hrvatska kao najmanje razvijen dio Hrvatske zabilježila najveće iseljavanje u skladu s najnižim plaćama i najvišim stopama nezaposlenosti. Zainteresirani čitatelj kojeg zanima detaljnija situacija po županijama se može slobodno obratiti ako želi podatke na temelju kojih su napravljeni ovi grafikoni.

Možda će vam se svidjet

Nema komentara

Odgovori