Europska ekonomska superliga (European Economy Superleague) je koncept koji smo osmislili kako bismo spojili sport i ekonomiju u natjecateljskom smislu. Na ovaj način želimo pratiti zemlje Europske unije kroz godine kako bismo vidjeli njihov napredak ili stagnaciju, odnosno kako bismo se poslužili sportskim pripetavanjem u ligi koju smo nazvali Europska ekonomska superliga (EES). U EES-u nalazi se 27 zemalja EU koje ćemo pratiti svake godine kako bismo vidjeli je li određena zemlja rasla ili pala na ljestvici, te koje bi to zemlje bile u zoni ispadanja, a koja će zemlja bit proglašena pobjednicom EES-a za određenu godinu.
Osim EES-a u razvijanju je i koncept WES-a (World Economy Superleague / svjetska ekonomska superliga) koju ćemo pratiti na isti način, samo što ćemo u analizu uzeti zemlje svijeta.
Kratka metodologija EES-a
Za izračun se uzima realni BDP zemalja u cijenama iz 2015. godine prema podacima s Eurostata.
Postoje četiri koraka u izračunu:
- Gleda se stanje realnog BDP-a iz određene godine (u ovoj analizi to je 2015. godina) te se bodovi dodjeljuju ovisno o poziciji, odnosno rangu zemlje
- Gleda se stanje realnog BDP-a iz određene godine (u ovoj analizi to je 2021. godina tj. zadnja dostupna godina) te se bodovi ponovno dodjeljuju na isti način, ovisno o poziciji, odnosno rangu zemlje
- Gleda se postotna promjena između tih dviju odabranih godina (ovdje je riječ o promjeni kroz šest godina). U našoj prvoj analizi to će biti realni BDP iz 2021. godine/realni BDP iz 2015. godine. Bodovi u ovoj kategoriji dodjeljuju se na isti način, ovisno o poziciji
- Gleda se postotna promjena realnog BDP-a per capita između dviju odabranih godina. U našoj prvoj analizi to će biti realni BDP per capita iz 2021. godine/realni BDP per capita iz 2015. godine. Bodovi u ovoj kategoriji su dodatni kako bi se nagradile zemlje koje su najviše rasle, s tim da će se u ovoj kategoriji penalizirati tri posljednje zemlje. Bodovi će se dijeliti na sljedeći način:
1. mjesto = 50 bodova
2. mjesto = 25 bodova
3. mjesto = 10 bodova
25. mjesto = -5 bodova
26. mjesto = -10 bodova
27. mjesto = -15 bodova
Kako najveće zemlje ne bi „zauvijek“ ostale na vrhu naše ljestvice, uzeli smo više pokazatelja koje smo prikazali gore. Kao početnu poziciju uzeli smo iznos realnog BDP-a kako bi prikazali koliko je veliko neko gospodarstvo, čime nagrađujemo „velike“ ekonomije. Kao drugi pokazatelj uzeli smo postotnu promjenu realnog BDP-a, a kao treći smo uzeli postotnu promjenu realnog BDP-a per capita kako bismo nagradili zemlje koje najviše rastu, čime se favoriziraju slabije razvijene zemlje jer je slabije razvijenim zemljama lakše ostvariti veće stope rasta.
5. Bodovni sistem
Analiza će izlaziti jedanput godišnje kada izađu najnoviji podaci na Eurostatu o realnom BDP-u za tu odabranu godinu. Uvijek će se u obzir uzimati razdoblje od šest godina (srednji rok) kako bismo imali veću vremensku seriju za analizu. Tako će prva analiza biti između 2015. i 2021. godine, druga između 2016. godine i 2022. godine itd.
EES 2015. godine
Izvor: Eurostat
Iz prikazanog možemo vidjet prvu tablicu EES-a za 2015. godinu. Ukupni realni BDP cijele EU iznosio je 12,2 bilijuna eura, dok je realni BDP eurozone iznosio 10,6 bilijuna eura.
Šampion 2015. godine bila je Njemačka kojoj je realni BDP iznosio 3 bilijuna eura te je za prvo mjesto ostvarila 50 bodova. Drugo mjesto i 45 bodova nosi Francuska kojoj je realni BDP iznosio 2,2 bilijuna eura. Treće mjesto ostvarila je Italija s realnim BDP-om od 1,7 bilijuna eura te joj je pripalo 40 bodova. Hrvatska se nalazi na 21. mjestu s 45,3 milijardi eura realnog BDP-a. Crvenom bojom označene su zemlje „u zoni ispadanja“, a to su Estonija, Cipar i Malta. Estonija je sezonu završila na 25. mjestu s 20,6 milijardi eura, Cipar je sezonu zaključio na 26. mjestu s 18 milijardi eura vrijednim gospodarstvom, dok je najmanje gospodarstvo EU 2015. godine bila Malta s 10 milijardi eura realnog BDP-a.
EES 2021. godine
Izvor: Eurostat
Pokazatelji za dodatne bodove
Izvor: Eurostat
Kako bismo pratili trend ekonomskog napretka EU, možemo vidjeti da je EU jača za dodatnih 1 bilijun eura (rast za 8,33%) koliko se povećala proizvodnja, odnosno BDP u šest godina, dok je eurozona dodatno osnažena sa 730 milijardi eura (rast od 6,91%).
Nakon šest godina više-manje je sve isto sa malim promjenama. Njemačka je zadržala prvu poziciju za što su ponovno dobili 50 bodova. Francuska je i dalje druga zemlja EU, te su na svoj konto pripisali novih 45 bodova.
Hrvatska je i dalje ostala 21 zemlja EU, te smo sebi pripisali novih 5 bodova.
Kada u obzir uzmemo novi pokazatelj za dodatne bodove (% promjena realnog BDP-a) zemlja sa najvećim rastom postaje Irska, koja je u šest godina rasla za čak 53,47% (za to su dobili 50 bodova). Malta je zemlja koja je bila druga po rastu realnog BDP-a s čak 32,91%, te su dobili 45 bodova. Hrvatska je bila deseta zemlja po rastu realnog BDP-a sa 17,70% te smo si dodali na konto 21 bod. Zanimljivo, Italija koja je treća zemlja EU po nominalnoj vrijednosti EU-a je prema ovom pokazatelju zadnja ( s rastom od 1,4%) te nisu dobili niti jedan bod. Upravo je ova situacija objašnjena gore u metodologiji. Veće zemlje uvijek rastu više u apsolutnom iznosu od manjih, dok kada se gleda postotna promjena, situacija se uvelike mijenja (nagrađujemo i male i velike!).
Najveći rast na ljestvici u odnosu na 2015. godinu imala Rumunjska (+3) koja je ušla u TOP 15 zemalja EU, Irska (+2) čime je ušla u TOP 10 zemalja EU te Poljska koja je povećala svoju poziciju za jedno mjesto. Najveći pad na ljestvici doživjela je Grčka (-2) gdje su pali na 16. mjesto EES-a, a Švedska, Austrija, Danska i Portugal pale su za jedno mjesto. U zoni ispadanja su i dalje Estonija, Cipar i Malta.
Sada kada smo svima dodjelili startne pozicije, idemo podijeliti nagrade za najveći postotni rast realnog BDP-a per capita, ali i sa penaliziranjem najmanjeg rasta.
Zemlja koja je pobjednik u ovoj kategoriji je Irska (rast od čak 43,60%!), te su nagrađeni s 50 bodova. Druga zemlja bila je Rumunjska (rast od 29,43%), dok je treća zemlja bila Litva s rastom od 27,49%. Rumunjska je uprihodila dodatnih 25 bodova, dok je Litva ponijela kući 10 bodova.
Penalizirali smo posljednje zemlje po rastu, pa je tako Austrija kažnjena s 5 bodova (rast od 2,25%), Luksemburg sa 10 bodova (2,02%), te Španjolska sa čak 15 bodova (rast od 1,55%).
Hall of fame EES
Izvor: Eurostat
Predstavljamo vam centralnu ljestvicu EES-a koja se naziva Hall of fame EES-a. Na njoj će se nalazit svi ukupni bodovi svih zbrojenih bodova iz svih analiza. Šampion EES-a je prva zemlja na rangu koja će biti okrunjena zlatom, druga zemlja srebrom te treća zemlja broncom. Posljednje tri zemlje (crveno označene) su u zoni ispadanja te predstavljaju tri „najgora“ gospodarstva EU mjerena realnim BDP-om.
Situacija na ljestvici je frapantna! Irska je trenutačni šampion EES-a sa 142 boda, a slijede ju među glavnim favoritima, Njemačka sa 103 boda te Francuska sa 92 boda. Zanimljivo je vidjeti „malu“ Irsku na prvom mjestu EES-a, kao i Rumunjsku na šestom mjestu, ali i strašno podcijenjenu Maltu na dvanaestom mjestu (vrijedi spomenuti da je Malta prema nominalnom iznosu BDP-a u obje prikazane godine na začelju!!). Hrvatska koja u očima javnosti slovi kao favorit u odnosu na zemlje kao što su Rumunjska ili Malta, drži slabo 23. mjesto EU-a sa 31 bodom, te je na rubu zone ispadanja. Tri „najmanja“ gospodarstva EES-a su: Grčka sa 24 boda, Luksemburg sa 21 bodom te Latvija sa 19 bodova.
U narednom periodu ostaje nam za vidjeti kako će gospodarstva reagirati u 2022. godini i hoće li nam to donijeti prve ozbiljnije promjene na HoF EES ljestvici. Hoće li Irska zadržati šampionsku prvu poziciju, kako će se Hrvatska snaći, odnosno hoće li joj jača turistička sezona doprinijeti dizanjem na ljestvici te hoće li Latvija ostati „najlošije“ gospodarstvo EU, vidjet ćemo u novoj analizi koja slijedi kroz par mjeseci.
Nema komentara