Sjedeći na plaži istarskog gradića Vrsara promatrao sam turiste na plaži. Gledajući punu plažu, pune ulice i restorane razmišljao sam kako turisti pune proračun tog grada, samim time proračun te županije (Istarska), državni proračun, a ujedno povećavaju i hrvatski BDP.

Trenutno je kolovoz, koji obično znači i „vrhunac“ sezone pa turistički opredijeljene županije u tom vrhuncu dostižu najviše iznose BDP-a u toj godini, računajući kako je zimska potrošnja „tanja“ jer su u zimskom razdoblju u tim županijama uglavnom samo stanovnici tih mjesta.

S tim na umu, htjeli smo napraviti analizu i uvidjeti koja je županija najmoćnija, a koje županije kaskaju za ostatkom, prema udjelu u ukupnom BDP-u RH.

Analiza je podijeljena u dva segmenta jer bi bilo nepregledno da smo prikazali svih 21 županija na jednom grafikonu. U prvom segmentu će to biti top 10 „najjačih“ županija ili vam ga „prva liga“ hrvatskih županija, dok će na drugom grafikonu biti prikazan ostatak od 11 županija, odnosno „druga liga“ hrvatskih županija, služeći se sportskim žargonom. Zadnja dostupna godina s podacima za nominalni BDP po županijama je 2019. godina, stoga smo u odnos uzeli 2019. godinu i njenu prethodnu, 2018. godinu.

Prikaz „prve lige“ županija uspoređujući nominalni BDP 2018. i 2019. godine u ukupnom BDP-u RH

Izvor: DZS

Ono što smo svi očekivali, Grad Zagreb predvodi listu kao „najmoćnija“ županija u RH. Udio BDP-a Grada Zagreba u 2019. godini se povećao za 0,2 postotna boda u odnosnu na prethodnu 2018. te je iznosio 34,49% cjelokupnog BDP-a RH (iznos nominalnog BDP-a Grada Zagreba je 142,18 milijardi kuna). Sasvim je jasno zašto je Grad Zagreb tako jak i moćan. Grad Zagreb je glavni grad Hrvatske i samim time industrijsko-gospodarsko središte. No, kako bismo barem malo zagrebli površinu iza prvog mjesta koje je zauzeo Zagreb, navest ćemo par razloga koji idu tome u prilog:

• Najveći broj stanovnika od svih županija- Grad Zagreb ima najveći broj ljudi koji ga naseljavaju (prema DZS-u 2021. godine Grad Zagreb imao je 769 tisuća stanovnika). Sljedeća županija, Splitsko-dalmatinska, imala je „tek“ 425 tisuća stanovnika, što je za 344 tisuće manje!
• Najveća zaposlenost od svih županija- u prilog Gradu Zagrebu ide i brojka o najviše zaposlenih osoba u državi, a koja prema DZS-u pokazuje da je zaposleno 438 tisuća ljudi. Sljedeća županija, Splitsko-dalmatinska ima „tek“ 144 tisuća zaposlenih, što je za 294 tisuća manje!
• Najviša prosječna neto plaća od svih županija- građani Zagreba mogu se pohvaliti s najvišom prosječnom neto plaćom u državi, koja prema DZS-u iznosi 7679 kuna. Sljedeća županija, Zagrebačka (koja ne uključuje Grad Zagreb već se nalazi oko njega) bilježi 6466 kuna neto plaće, što je za 1213 kuna manje!

Kada sagledamo samo ova tri argumenta, sasvim je jasno zašto je Grad Zagreb tako moćan. Naravno da je tu i velik broj sjedišta tvrtki koji u velikom iznosu doprinose proračunu Grada Zagreba, a ne treba zaboraviti niti turiste koji obilaze Zagreb. Vrijedi spomenuti kako je Grad Zagreb pun kulturoloških i sportskih događaja, a sve njih prati i infrastruktura.

Koliko su druge županije iza Grada Zagreba? Pogledom na grafikon vidimo da ga slijedi Splitsko-dalmatinska županija, koja je daleko ispod Grada Zagreba čineći 8,67% BDP-a RH, a koja je kao županija pretežito turistički orijentirana. Iznenađujuće, Primorsko-goranska županija nalazi se na trećem mjestu te njen BDP iznosi 7,74% BDP-a RH.  Istarska županija je rekordnom sezonom sebi povećala svoj nominalni BDP. Naime, u 2019. godini Istarska županija je povećala svoj BDP za milijardu kuna u odnosu na 2018. godinu, što je dobar pokazatelj rekordne turističke sezone u 2019. godini.

Prikaz „druge lige“ županija uspoređujući nominalni BDP 2018. i 2019. godine u ukupnom BDP-u RH

Izvor: DZS

Sagledajmo sada i drugu perspektivu RH, odnosno našu „drugu ligu“ županija.

Nažalost, očekivano vidimo koje su to županije u ovom „drugom“ rangu naše analize. Pretežito su to županije panonske Hrvatske (Slavonija) i dijela sjeverne Hrvatske. Nažalost, od ratnih godina do danas, Slavonija se ne može „pronaći“. Mladi ljudi migriraju trbuhom za kruhom jer ne mogu naći posao ili su im nadnice koje se nude u Hrvatskoj preniske za preživljavanje. Isto tako, slavonske ravnice i polja zjape prazni već godinama, koji su onda odraz vrlo niske proizvodnosti/produktivnosti. Sve promatrane županije nalaze se od 3% i niže prema udjelu nominalnog BDP-a u BDP-u RH. To su jako mali iznosi, ali i jako bitni. Ne možemo zanemariti drugu ligu jer njihovim zbrojem dolazimo do 20% nominalnog BDP-a RH.

Nominalni BDP per capita hrvatskih županija u 2019. godini

Izvor: DZS

U jednom od prethodnih tekstova (ukoliko ga niste pročitali, dohvatite ga ovdje: https://ekonomskabaza.hr/makro/bdp-per-capita-kao-pokazatelj-napretka-gospodarstva/), objasnili smo zašto je BDP per capita dobar pokazatelj za usporedbu razine životnog standarda u različitim državama.  Stoga smo kao grand finale ove analize prikazali kako se gornja analiza mijenja čim u igru uđe pokazatelj „per capita“. Osim što je Grad Zagreb ostao najmoćnija županija u Hrvata, ostatak županija se jako izmiješao. Istarska županija je skočila na drugo mjesto, dok je Splitsko-dalmatinska županija s drugog mjesta pala na deseto mjesto. Ličko senjska županija više nije posljednja, već je sada na jedanaestom mjestu, što znači da nije baš sve tako sivo za ličku županiju, te da se s obzirom na manji broj stanovnika dobro održavaju unutar županije. Ono što je vidljivo je da su gotovo sve slavonske županije skrenule prema desno, odnosno prema dnu. Ovdje je potrebno napomenuti da je riječ o nominalnim, a ne o realnim iznosima BDP-a po glavi stanovnika. Razlike između, primjerice, Grada Zagreba i slavonskih županija bile bi manje da se koriste podaci o realnom BDP-u po glavi stanovnika u tim županijama jer su cijene u slavonskim županijama u prosjeku niže u usporedbi s Gradom Zagrebom. Za točniju mjeru razlika između županija bilo bi ispravnije koristiti realni BDP (razlog zašto je objašnjen u tekstu koji je linkan gore), ali ti podaci nažalost nisu dostupni.

Kao zaključak, primijetili smo kako je Grad Zagreb daleko najmoćnija županija u RH koja je toliko ispred da je skoro nerealno očekivati da će ga itko preteći. Turističke županije su „problematične“ jer se proračun intenzivno puni samo u 3-4 mjeseca sezone i to pod uvjetom da je sezona dobra (vidjeli smo što se dogodi kada se uplete neočekivana situacija i nepredvidljiva varijabla, kao što je COVID-19). Problem se i dalje vidi u Slavoniji koja nikako da krene prema naprijed. Potencijala sasvim sigurno ima.