Monetarna politika ključni je alat kojim središnje banke upravljaju gospodarskom aktivnošću, stabiliziraju cijene i promiču održivi rast. Različitim mjerama i instrumentima monetarna politika utječe na cijenu i dostupnost novca i kredita u gospodarstvu. Cilj ovog članka je objasniti zamršenost monetarne politike, njezine ciljeve, alate i utjecaj koji ima na ukupno gospodarstvo.

Monetarna politika – ciljevi

Primarni ciljevi monetarne politike obično su održavanje stabilnosti cijena, promicanja pune zaposlenosti i poticanje gospodarskog rasta. Središnje banke često nastoje postići te ciljeve utječući na kamatne stope u nastojanju da utječu na količinu novca u sustavu i tako upravljaju inflatornim pritiscima.

Stabilnost cijena

Stabilnost cijena temeljni je cilj monetarne politike, a središnje banke nastoje zadržati stope inflacije unutar ciljanog raspona (često oko 2% godišnje). Kako bi izbjegla štetne učinke visoke inflacije (koja smanjuje kupovnu moć), središnja banka podiže kamatne stope ako misli da je inflacija trenutno previše visoka ili da će u budućnosti postati previše visoka. S druge strane, kada je inflacija niska (osjetno niža od 2%) ili ako gospodarstvo prolazi kroz deflaciju (pad razine cijena), središnja banka smanjuje kamatne stope. Prilagodbom kamatnih stopa i korištenjem drugih monetarnih alata središnje banke nastoje postići nisku i stabilnu stopu inflacije koja pogoduje gospodarskoj stabilnosti.

Puna zaposlenost

Još jedan ključni cilj monetarne politike je promicanje pune zaposlenosti ili maksimalno održive zaposlenosti. Središnje banke to nastoje postići utječući na agregatnu potražnju kroz manipulaciju kamatnim stopama i dostupnošću kredita. Smanjivanjem kamatnih stopa građanima krediti postaju dostupniji pa se lakše zadužuju kako bi financirali svoju potrošnju, dok istovremeno poduzeća lakše dolaze do kredita pomoću kojih mogu proširiti svoje proizvodne kapacitete i zaposliti nove radnike. Monetarna politika može potaknuti gospodarsku aktivnost tako što smanjenjem kamatnih stopa stvara okruženje u kojem se poduzeća potiču na širenje i zapošljavanje više radnika (uzimanjem kredita), čime se smanjuje stopa nezaposlenosti.

Gospodarski rast

Monetarna politika također igra značajnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta. Upravljajući kamatnim stopama i kreditnim uvjetima, središnje banke nastoje potaknuti ili smanjiti ulaganja, potrošnju i ukupnu gospodarsku aktivnost. Promicanjem povoljnog okruženja za zaduživanje i potrošnju, odnosno smanjenjem kamatnih stopa, monetarna politika može pomoći u poticanju gospodarskog rasta kada je, primjerice, gospodarstvo u recesiji.

S druge strane, u razdobljima kada je inflacija visoka središnja banka obično povećava kamatne stope kako bi poskupila kreditiranje. Manje novih kredita znači i manju potražnju za dobrima i uslugama koje se kupuju na kredit, a smanjenje potražnje pomaže u gušenju, odnosno smanjivanju stope inflacije. Slično vrijedi i kod kamatnih stopa na štednju – kada središnja banka poveća kamatne stope, obično dolazi do porasta kamatnih stopa koje potrošači i poduzeća mogu dobiti ako štede u bankama. Poticanjem potrošača i poduzeća da štede ih se zapravo potiče da taj novac ne potroše, što ponovno djeluje na smanjenje potražnje i, u konačnici, smanjenje stope inflacije.

Monetarna politika – alati 

Središnje banke koriste različite alate za učinkovitu provedbu monetarne politike. Neki od primarnih alata uključuju:

1. Operacije na otvorenom tržištu: središnje banke kupuju ili prodaju državne vrijednosne papire na otvorenom tržištu kako bi utjecale na ponudu novca i kamatne stope.
2. Obvezne pričuve: središnje banke određuju iznos pričuva koje poslovne banke moraju držati, čime utječu na količinu pozajmljivanja i stvaranja novca u gospodarstvu.
3. Diskontna stopa: kamatna stopa po kojoj poslovne banke mogu posuđivati ​​sredstva od središnje banke. Prilagodbom te stope središnje banke utječu na trošak zaduživanja banaka, što zauzvrat utječe na kreditne stope u širem gospodarstvu. Slično tome, postoji i kamatna stopa koju središnja banka plaća poslovnim bankama na novac koji one drže kod središnje banke. Povećanje te kamatne stope također dovodi do porasta drugih kamatnih stopa u gospodarstvu, odnosno kamatnih stopa po kojima se kod poslovnih banaka zadužuju potrošači i poduzeća.
4. Napredne smjernice: središnje banke daju smjernice ili signale tržištima i javnosti o svojim budućim namjerama vezanim uz monetarnu politiku. Jasna komunikacija o budućim političkim potezima može utjecati na tržišna očekivanja i oblikovati gospodarsko ponašanje.

Monetarna politika – utjecaj 

Učinkovitost monetarne politike u postizanju njenih ciljeva ovisi o različitim čimbenicima, uključujući trenutno stanje gospodarstva, tržišne uvjete i kredibilitet središnje banke. Kada se provodi na odgovarajući način, monetarna politika može imati nekoliko utjecaja na gospodarstvo.

1. Kamatne stope i ulaganja: promjene u monetarnoj politici, posebice prilagodbe kamatnih stopa, mogu utjecati na troškove posudbe za poduzeća i potrošače. Niže kamatne stope potiču ulaganja (investicije) i osobnu potrošnju, čime se potiče gospodarska aktivnost. Vrijedi i obratno.
2. Inflacija i stabilnost cijena: svojom kontrolom nad kamatnim stopama, monetarna politika utječe na inflatorne pritiske u gospodarstvu. Održavanjem stabilnosti cijena središnje banke nastoje očuvati kupovnu moć domaće valute i promicati ekonomsku sigurnost.
3. Devizni tečajevi: monetarna politika također može utjecati na devizne tečajeve utječući na razlike u kamatnim stopama između zemalja. Promjene kamatnih stopa i očekivanja vezanih uz monetarnu politiku mogu dovesti do fluktuacija u vrijednosti valute, što utječe na međunarodnu trgovinu i tokove kapitala.
4. Cijene imovine: potezi u sferi monetarne politike mogu utjecati na cijene imovine, uključujući cijene dionica, prinose na obveznice i vrijednost nekretnina. Na primjer, niže kamatne stope obično povećavaju potražnju za imovinom, što potencijalno dovodi do porasta cijena imovine. Primjerice, jeftiniji stambeni krediti povećavaju potražnju za stambenim kreditima, što rezultira i većom potražnjom za nekretninama i posljedično rastom cijena nekretnina.   

Grafikon: Kretanje inflacije i 12-mjesečnog Euribora u europodručju u razdoblju od siječnja 2002. do prosinca 2023.

Izvor: Eurostat

Grafikon prikazuje kretanje stope inflacije i Euribora u europodručju u razdoblju od siječnja 2002. do prosinca 2023. godine. U većini promatranog razdoblja inflacija se kretala oko 2%, što i je cilj monetarne politike Europske središnje banke (ESB). Krajem 2021. i početkom 2022. dolazi do porasta inflacije u europodručju, koja je u jednom trenutku (listopad 2022.) dosegnula razinu preko 10%. Uvidjevši porast inflacije, ESB se odlučio na povećanje kamatne stope (koja je do tada bila na razini nešto nižoj od 0%) kako bi suzbio inflaciju. Iz grafikona je vidljivo da je nakon povećanja kamatne stope došlo do smanjivanja inflacije. Iako restriktivna monetarna politika nije jedini razlog zašto se inflacija u eurozoni smanjila, ona zasigurno tome je doprinijela. Jedino je upitno je li reakcija monetarne politike bila pravovremena (vidimo vremenski raskorak u točki ubrzavanja inflacije i točki podizanja kamatnih stopa) te bi li se inflacija ranije krenula spuštati prema zacrtanih 2% da je ESB ranije odlučio podići kamatne stope.

Zaključak

Monetarna politika ima ključnu ulogu u oblikovanju ekonomskih rezultata, utječući na kamatne stope, inflaciju, razine zaposlenosti i ukupni gospodarski rast. Primjenom različitih alata i strategija središnje banke nastoje postići stabilnost cijena, punu zaposlenost i održivi gospodarski rast. Međutim, učinkovitost monetarne politike podložna je brojnim čimbenicima i može varirati ovisno o prevladavajućim ekonomskim uvjetima. Kreatori ekonomskih politika moraju pažljivo procijeniti učinak mjera monetarne politike na gospodarstvo i prilagoditi svoje strategije za snalaženje u složenosti gospodarstva koje se stalno mijenja.

Time's up