Tko je najveći dobitnik od uvođenja eura u Republici Hrvatskoj? Jedan vrlo izgledan kandidat su svakako poslovne banke koje posluju u Hrvatskoj. Uvođenjem eura HNB je izgubio kontrolu nad stopom obvezne pričuve i kamatnim stopama koje plaća poslovnim bankama na depozite koje te banke drže kod HNB-a, što je rezultiralo time da je HNB poslovnim bankama u 2023. platio visokih 479 milijuna eura kamata. U 2022. je ekvivalentan iznos kamata plaćenih poslovnim bankama bio 0 eura, a plaćanja ovih kamata nastavila su se i nastavit će se i ove godine. Tema je složena i ovo naravno nužno ne znači da uvođenje eura nije bila dobra odluka u cjelini niti da je tajming uvođenja bio pogrešan, ali je činjenica da poslovne banke ne bi profitirale u tom iznosu da se HNB nije odrekao svog (ograničenog) monetarnog suvereniteta i prepustio ga ECB-u.
Kako su se ove isplate odrazile na dobit i plaće u tri najveće banke koje posluju u Hrvatskoj, Zagrebačkoj banci, PBZ-u i Erste banci? Usporedimo brojke za 2023. s brojkama za 2022. godinu, imajući na umu da su cijene od prosinca 2022. do prosinca 2023. u prosjeku porasle 4,5 % (indeks potrošačkih cijena), odnosno 5,4 % (harmonizirani indeks potrošačkih cijena).
Zagrebačka banka:
Rast dobiti nakon oporezivanja je iznosio 89,1 %
Prosječna bruto plaća (mjerena kategorijom „Plaće i ostali troškovi osoblja“ koja je usklađena za kretanja u broju zaposlenih) je rasla 2,5 %
Privredna banka Zagreb:
Rast dobiti nakon oporezivanja je iznosio 65,3 %
Rast prosječne neto plaće je iznosio 6,4 %, a rast cjelokupne kategorije „Troškovi zaposlenika“ je po zaposlenome iznosio 3,3 %*.
Erste banka:
Rast dobiti nakon oporezivanja je iznosio 68,5 %
Rast kategorije „Troškovi zaposlenih“ je iznosio 11,3 % po zaposlenome (ekvivalent prosječne bruto plaće).
Zanimljivo je da jedino u slučaju Erste banke možemo govoriti o zamjetnom rastu realnih plaća, dok je u Zagrebačkoj banci, najvećoj banci koja posluje u Hrvatskoj i banci koja je zabilježila najveći postotni porast dobiti nakon oporezivanja od tri promatrane banke, prosječna realna plaća u 2023. pala. Nije naodmet napomenuti ni da je prosječna neto plaća na razini Hrvatske od prosinca 2022. do prosinca 2023. rasla 13,9%, u uvjetima puno manjeg rasta prosječne dobiti u drugim poduzećima. Umjesto da tekst završimo pitanjem zašto se u javnosti i politici nije više raspravljalo o potencijalnom uvođenju poreza na ovaj ekstraprofit, završit ćemo ga s inspirativnim riječima predsjednika Uprave Zagrebačke banke Ivana Vlahe, koji se osvrnuo na rezultate i događanja u 2023.:
„Zahvaljujem svim klijentima na povjerenju i suradnji. Kolegama zaposlenicima odajem poštovanje – za pozitivan stav, predan rad i temelje naše kulture koju svakodnevno obogaćuju integritetom, odgovornošću i brižnošću.“
* Do sporijeg rasta potonje kategorije je došlo zbog smanjenja izdataka u kategoriji „Ostali troškovi zaposlenika“. Nisam siguran koja je od ove dvije kategorije (neto plaće ili ukupni troškovi zaposlenika) relevantnija za praćenje kretanja materijalnih prava zaposlenih u PBZ-u. Primjerice, moguće je da su neka postojeća materijalna prava „preseljena“ iz kategorije „Ostali troškovi zaposlenika“ i ugrađena u neto plaće. Nažalost, u financijskim izvještajima nema detaljnijih informacija.
Nema komentara