Demografija je jedno od ključnih područja u ekonomiji jer se ona bavi stanovništvom, odnosno ljudima. Bez ljudi nema gradova, država, a pritom niti ekonomije. Stoga demografi rade raznovrsne projekcije na koje se onda nadovezuju političari i poduzetnici kako bi na temelju tih podataka mogli kreirati svoju politiku, ideje i projekte. Primjerice, nekog političara prije izbora zanimat će koliko ima mladih u određenoj regiji u RH, a koliko umirovljenika kako bi mogao na temelju tih podataka raditi kampanju i slagati strategiju. Isto tako, poduzetnik uvijek u glavi ima jednostavnu formulu, maksimizaciju profita (čitaj želi da mu ostane što je više moguće love u džepu). Prema tome, njega će zanimati dobno-spolna struktura (piramidalni shematski prikaz koji prikazuje koliko ima osoba određenog spola u određenom dobnom rasponu) kako bi saznao informacije o potencijalnom tržištu te što proizvoditi i kome to prodavati.
Jedna od tih zanimljivih primjena demografije su projekcije očekivanog trajanja života. Naime, demografi pomoću kompjuterskih alata i matematičkih modela projiciraju (vodeći računa o varijablama kao što su stope mortaliteta i zdravstveni uvjeti) koliko će iznositi očekivano trajanje života u nekoj državi. Očekivano trajanje života za neku godinu i neku zemlju prikazuje koliko će neka živorođena osoba u toj zemlji živjeti u prosjeku. No, taj se podatak ne odnosi na ljude koji su u toj godini imali, primjerice, 30 godina jer za njih postoje zasebne projekcije. Recimo da je očekivano trajanje života u našoj zamišljenoj zemlji 76 godina. To znači da će djeca koja se rode u toj godini u prosjeku živjeti 76 godina. Naravno, to ne znači da će svako dijete živjeti točno 76 godina, jer svatko od nas ima drugačiju sudbinu, genetiku, prehrambene navike i općenito način života. Netko će, primjerice, živjeti manje od 76 godina, ali će netko živjeti i duže od tih istih 76 godina. Ti podaci su korisni jer nam pomažu uvidjeti situaciju u državi kao i kako stanovnici u istoj žive (ljudi u razvijenijim zemljama žive dulje), no nisu i ne mogu biti 100% precizni. Nemaju sad baš demografi kristalnu kuglu.
Sada kada smo vam dali kratku teoretsku podlogu, idemo prikazati analizu projekcija očekivanog trajanja života između muškaraca i žena u RH i kod naših susjeda, Slovenaca.
Grafikon 1. Projekcije očekivanog trajanja života između muškaraca i žena u RH i Sloveniji
Izvor: Eurostat
Prvo što možemo uočiti pogledom na grafikon je da se predviđa kontinuirani rast, što znači da se očekuje da ćemo u budućnosti u prosjeku živjeti dulje (radi boljih uvjeta života, zdravstva, obrazovanja i sl.).
Zanimljivo je da su u oba slučaja (i u Hrvatskoj i u Sloveniji) žene na vodećim pozicijama što se tiče i sadašnjeg i budućeg očekivanog trajanja života.
Vidimo da se za žensku djecu rođenu u 2020. godini u Hrvatskoj očekuje prosječno trajanje života od 81,6 godina, dok se za žensku djecu rođenu 2020. u Sloveniji očekuje prosječno trajanje života od 84,5 godina, što je za 3 godine više. Naravno, ovdje je riječ o prosjeku, a ne garanciji da će svaka pojedina osoba rođena 2020. živjeti upravo toliki broj godina prikazan na grafikonu.
Ako naglo skočimo u daleku budućnost, odnosno u 2100. godinu, možemo vidjeti da se očekuje da će se životni vijek žena produžiti za čak 10-ak godina, što bi značilo da se očekuje da će ženska djeca rođena 2100. u obje zemlje u prosjeku živjeti oko 92 godine.
Kada pogledamo projekcije za muškarce vidimo da se predviđa da će u prosjeku živjeti kraće od žena. Za mušku djecu rođenu 2020. u Hrvatskoj se očekuje da će prosječno živjeti 75,3 godine, dok se za mušku djecu rođenu iste godine u Sloveniji očekuje prosječan životni vijek od 78,6 godina, što je isto za oko 3 godine više kao i kod ženske djece. No, kada pogledamo projekcije za ostatak 21. stoljeća, možemo vidjeti da se prognozira da ćemo 2100. godine doseći prosječnih 88 godina života za mušku djecu rođenu u Hrvatskoj, odnosno 89 godina u Sloveniji, što govori da će se Hrvatska puno više približiti (konvergirati) Sloveniji jer smo smanjili razliku s tri godine na jednu.
Vrijedi spomenuti kako nije sve bajno, jer ljudi kao bića moraju imati svoj kraj. Naime, znanstvenici diljem svijeta smatraju da postoji biološka granica životnog vijeka, pri čemu neki radovi tvrde da je ona oko 115 godina, a neki da je oko 125 godina. Odnosno, to što će do 2100. godine prosjek očekivanog trajanja života rasti ne znači da je moguće da će, recimo, 2500. godine očekivano trajanje života biti 150 ili 200 godina. Na očekivano trajanje života svakako utječu ratovi, siromaštvo, pandemije i svi ostali mogući događaji koji se mogu dogoditi, a da trenutno ne možemo znati hoće li se oni stvarno dogoditi.
Zaključno, iako žene konvergiraju puno duljem očekivanom trajanju života, kod oba spola vidimo da se očekuje daljnji rast očekivanog trajanja života radi bolji uvjeta života, novih tehnologija, obrazovanja…
Nema komentara