Kako stoji u financijskim izvještajima najveće banke u Hrvatskoj, Zagrebačka banka je ostvarila 108 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja u prvom tromjesečju ove godine. Dobit je tako bila za 26 milijuna eura, odnosno visokih 31,7% veća u odnosu na prvo tromjesečje 2022. Usporedbe radi, dobit nakon oporezivanja je u prvom tromjesečju 2021. iznosila 55,3 milijuna eura, u prvom tromjesečju 2020. 58,9 milijuna eura, dok je u prvom kvartalu pretpandemijske 2019. ona iznosila 71,7 milijuna eura. Drugim riječima, riječ je o rekordnoj dobiti u prvom tromjesečju, što prirodno za sobom povlači pitanje – što se toliko poboljšalo u poslovanju Zagrebačke banke da opravdava takav skok dobiti? Odgovor je – ECB je povećao kamatne stope, što je u kombinaciji s hrvatskim ulaskom u eurozonu osiguralo rekordnu dobit. U ovom ćemo tekstu pokušati korak po korak objasniti kakve veze ECB i uvođenje eura u Republiku Hrvatsku imaju s profitabilnosti hrvatskih banaka, kao i dati odgovor na pitanje – tko snosi trošak te povećane profitabilnosti, odnosno tko Zabi isplaćuje taj novac?
Kako dalje stoji u financijskim izvještajima Zabe, poslovni prihodi su u prvom tromjesečju iznosili 174 milijuna eura i bili su veći za 25,2% na godišnjoj razini (u odnosu na isto tromjesečje 2022.). Od toga su prihodi od kamata iznosili 137 milijuna eura i porasli su s razine od 79 milijuna eura, odnosno za 58 milijuna eura ili čak 73,4% na godišnjoj razini. Detaljniji uvid u stavku „Prihod od kamata“ otkriva da zapravo nije riječ o tome da je taj skok prihoda temeljen na većim kamatama koje su plaćala kućanstva (porast s 42 na 44 milijuna eura, odnosno za „samo“ 2 milijuna eura) i nefinancijska društva, odnosno poduzeća koja prodaju robu i nefinancijske usluge (porast s 18 na 27 milijuna eura, za 9 milijuna eura). Kućanstva i poduzeća zaslužna su stoga za tek 11 milijuna od ovog porasta kamatnih prihoda od 58 milijuna eura. S druge strane, najveći doprinos Zabinim prihodima od kamata dala je Hrvatska narodna banka, koja je Zabi u prvom tromjesečju isplatila iznos od 34 milijuna eura. Prošle godine u istom tromjesečju taj je iznos bio 0 eura.
S obzirom na to da se velik dio dobiti HNB-a uplaćuje u državni proračun RH, a svaka dodatna kuna rashoda koje snosi HNB znači i manju dobit HNB-a, to automatski znači da bi se ovih 34 milijuna eura, da nije plaćeno Zabi, uplatilo u državni proračun. U nastavku teksta ćemo vidjeti zašto je točno HNB platio Zabi 34 milijuna eura. Zanimljivo je i da HNB planira kamatne rashode u iznosu od 579,4 milijuna eura za 2023., dok su 2022. kamatni rashodi HNB-a iznosili znatno nižih 154 milijuna eura. Drugim riječima, HNB za ovu godinu planira povećanje kamatnih rashoda od preko 400 milijuna eura, a taj novac će, kako smo vidjeli na primjeru Zabe, velikim dijelom postati dio prihoda, a potom i dobiti domaćih poslovnih banaka. Što se događa?
Iz bilance Zabe možemo saznati da je stavka „Novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama“ na kraju prvog tromjesečja iznosila oko 5,9 milijardi eura. Ova stavka se još popularno zove i „rezerve“, a predstavlja (elektronički) novac koji Zagrebačka banka drži na svom računu kod HNB-a. Slično kako građani kod svoje poslovne banke imaju tekući račun, tako i poslovne banke imaju tekući račun kod središnje banke. Slično kako građani koriste sredstva na svom tekućem računu za obavljanje transakcija, tako i poslovne banke koriste rezerve, odnosno svoj novac na tekućem računu kod središnje banke za obavljanje svojih transakcija. Čemu sve služe rezerve i kako se Zaba dovela u situaciju da ih ima čak 5,9 milijardi eura zaslužuje (barem jedan) zaseban tekst, a ovdje ćemo se fokusirati na samo jedan aspekt te složene priče – taj da HNB trenutno Zabi plaća kamatnu stopu od 3,25% godišnje na taj novac. Ova stopa nije fiksna i mijenjala se kroz 2023. kako je ECB povećavao kamatne stope. Primjerice, početkom godine kada smo ušli u eurozonu ova je stopa iznosila 2%, a ECB ju je 8. veljače povećao na 2,5%. Nakon još dva povećanja u ožujku i svibnju došla je na sadašnjih 3,25%. Kako je HNB od početka godine članica Eurosustava, koji se sastoji od ECB-a i nacionalnih središnjih banaka onih država koje imaju euro, upravo su odluke Upravnog vijeća ECB-a (kojega je član i guverner HNB-a) dovele do toga da HNB Zabi, kao i ostalim poslovnim bankama u Hrvatskoj mora plaćati 3,25% na novac koji te poslovne banke drže na svom tekućem računu kod HNB-a.
A ovog novca ima dosta – prema podacima HNB-a, depoziti kreditnih institucija kod HNB-a (rezerve) su krajem travnja ove godine iznosili 13 milijardi eura, od čega je Zabinih spomenutih 5,9 milijardi (podatak za Zabu je s kraja ožujka). Ta stopa od 3,25% koju HNB plaća bankama, a koju određuje ECB, na hrvatskom se zove kamatna stopa na novčani depozit, a popularniji je engleski naziv deposit facility rate. Hipotetski, kada bi deposit facility rate ostao na 3,25% još godinu dana, i kada bi iznos depozita kreditnih institucija kod HNB-a (rezervi) ostao 13 milijardi eura, kroz godinu dana bi bankarski sustav u Hrvatskoj uprihodio 0,0325*13=0,4225 milijardi eura, odnosno 422,5 milijuna eura. Zaba, čijih je 5,9 milijardi eura, uprihodila bi oko 192 milijuna eura. Ovo velikim dijelom objašnjava porast kamatnih rashoda koji HNB planira za 2023. – taj novac će HNB uplatiti poslovnim bankama jer im sukladno odlukama ECB-a mora plaćati kamatnu stopu na njihove pozamašne iznose rezervi.
Zašto je ECB odlučio da HNB, kao i sve ostale središnje banke koje su dio Eurosustava, mora poslovnim bankama plaćati ovu kamatu? Ovim smo se pitanjem detaljnije bavili u tekstu o vezi između kamatnih stopa i inflacije, no ukratko – riječ je o tome da monetarni transmisijski mehanizam, odnosno kanali preko kojih ECB želi većim kamatnim stopama smanjiti inflaciju u eurozoni (pa tako i u Hrvatskoj), djeluje putem deposit facility ratea ECB-a. Zbog same je arhitekture monetarnog sustava ECB, kada je htio pokrenuti niz promjena koje dovode do povećanja kamatnih stopa za potrošače i poduzeća, morao povećati i deposit facility rate. Upravo se povećanje deposit facility ratea dalje prelilo na porast troškova zaduživanja, odnosno na povećanje kamatnih stopa koje banke zaračunavaju na kredite građanima i poduzećima.
Zanimljivo je i da usprkos tome što je ECB (a samim time i HNB) povećao deposit facility rate, kamatna stopa na oročeni depozit, odnosno štednju, u Zabi trenutno iznosi 0,02%, isto kao i prije podizanja kamatnih stopa od strane ECB-a (deposit facility rate je prije točno godinu dana iznosio -0,5%). Druga najveća banka u Hrvatskoj, PBZ, također plaća 0,02% godišnje ako kod njih oročite svoj depozit. S druge strane, kamatne stope na oročene depozite su u Njemačkoj trenutno između 2 i 3% godišnje. Najveća njemačka banka, Deutsche Bank, trenutno nudi 2,75% godišnje na oročenje depozita na 12 mjeseci. Ipak, treba reći i da su kamatne stope na oročene depozite u nekim hrvatskim bankama krenule rasti – Erste tako plaća 1% na rok oročenja od 12-24 mjeseca. Dvije najveće hrvatske banke još nisu povećale kamatne stope na štednju jer – nisu morale. Ako svojim klijentima plate veću kamatnu stopu, njihova će dobit biti manja. Ako klijenti u prosjeku bez puno prigovaranja drže svoj novac u Zabi i PBZ-u i ne traže alternativne mogućnosti da dobiju veću kamatnu stopu, ove će banke rado svaki dodatan euro od ECB-ovog povećanja kamatnih stopa zadržati za sebe.
Stoga se postavlja pitanje – je li u najboljem interesu hrvatskog gospodarstva da sav taj novac, preko 400 milijuna eura 2023. (vidjet ćemo što će biti 2024.), postane dio dobiti poslovnih banaka umjesto državnog proračuna? Ovaj novac neće biti iskorišten za investicije u hrvatsko gospodarstvo i nova zapošljavanja od strane banaka (ili će taj utjecaj biti sporadičan i zanemariv). Kako je hrvatski bankarski sektor velikom većinom u inozemnom vlasništvu, to znači da će sav taj novac završiti u obliku dividende u inozemstvu, primjerice, u džepovima dioničara UniCredita (vlasnica Zabe) i Intese Sanpaolo (vlasnica PBZ-a). Može li se i treba li se nešto poduzeti po tom pitanju? Treba li nam privremeno snažnije oporezivanje dobiti banaka koje profitiraju od porasta kamatnih stopa? Ili je savršeno prihvatljivo da HNB ove godine plati preko 400 milijuna eura bankarskom sustavu, čija je dobit prije poreza 2022. iznosila oko 700 milijuna eura i sada će dodatno porasti?
Nema komentara