Ako želimo usporediti plaće za isti ili sličan posao u zemljama koje su na različitoj razini razvoja, nije dovoljno samo usporediti nominalne iznose tih plaća. Je li neto plaća od 1800 eura „visoka“ ili ne u velikoj mjeri ovisi o tome u kojem gradu i zemlji živite. U Osijeku bismo mogli reći da je riječ o relativno visokoj plaći, dok se u Berlinu 1800 eura neto ne smatra relativno visokom plaćom. Jedan od razloga je taj što je život u Berlinu u prosjeku skuplji – primjerice, najam stana slične kvadrature, rasporeda prostorija i kvalitete je skuplji u Berlinu nego u Osijeku. Na koji način onda možemo usporediti plaće u različitim gradovima, odnosno različitim zemljama da bi se dobila potpunija slika o tome kolike su razlike u životnom standardu među zemljama? Za početak je bitno naglasiti da se takve usporedbe najčešće rade na razini zemalja – na primjer, možemo usporediti visinu prosječne plaće u Hrvatskoj i Njemačkoj i pritom voditi računa o tome da su u Njemačkoj cijene u prosjeku više nego u Hrvatskoj, ali je to teže napraviti za spomenuti slučaj Osijeka i Berlina zbog nedostupnosti tih podataka. Stoga ćemo ovdje prikazati kako bi se takva usporedba napravila za plaće u dvije različite zemlje, Hrvatskoj i Njemačkoj.
Krenimo od primjera. Prema podacima Eurostata, prosječna je mjesečna neto plaća za samca bez djece 2022. u Hrvatskoj iznosila 905 eura (tada su se u Hrvatskoj još koristile kune pa je kunski iznos pretvoren u eure). U istoj je godini prosječna neto plaća za samca bez djece u Njemačkoj iznosila puno viših 2890 eura. Stavljanjem te dvije prosječne plaće u omjer može se izračunati da je 2022. prosječna neto plaća samca bez djece u Njemačkoj bila 2890/905 = 3,19 puta veća nego u Hrvatskoj.
Međutim, bi li bilo opravdano iz ovoga zaključiti da je prosječan životni standard njemačkih samaca bez djece bio 3,19 puta veći u odnosu na istu skupinu ljudi u Hrvatskoj? Podatak da su u Njemačkoj plaće više svakako nije iznenađujuć, ali da bismo točnije adresirali pitanje o razlikama u životnom standardu potrebno je voditi računa i o tome da su u Njemačkoj cijene u prosjeku više nego u Hrvatskoj. U prosjeku, naravno, ne znači da su apsolutno svi proizvodi i usluge skuplji u Njemačkoj, nego da je u prosjeku život u Njemačkoj skuplji. Stoga je ove dvije prosječne neto plaće potrebno uskladiti za razlike u cijenama između te dvije zemlje, a to nas dovodi do pojma paritet kupovne moći (engl. PPP – purchasing power parity).
PPP predstavlja omjer cijena istih dobara i usluga u različitim zemljama, odnosno on mjeri razlike u cijenama. Na primjer, prema podacima iz Numbeo baze podataka trošak najma stana s jednom spavaćom sobom izvan centra grada u Njemačkoj iznosio je 702,7 eura, dok je trošak najma istovjetnog stana u Hrvatskoj iznosio 397,3 eura. PPP izračunat na ovom primjeru iznosi 702,7/397,3 = 1,77. To znači da je za svaki euro potrošen na najam takvog stana u Hrvatskoj potrebno potrošiti 1,77 eura u Njemačkoj da bi se dobila ista usluga. Ovaj primjer dobro ocrtava i problematiku korištenja PPP-a – je li kvaliteta stanovanja u jednosobnom stanu u Hrvatskoj i Njemačkoj identična, odnosno može li se tvrditi da je riječ o istoj usluzi? S druge strane, kod nekih je proizvoda kao što su žitarice istog proizvođača kupljene u dućanu ovaj problem zanemariv, odnosno razlika u cijeni odražava isključivo skuplju kupovinu istog proizvoda (proizvoda iste kvalitete) u jednoj zemlji u odnosu na drugu.
Eurostat objavljuje podatke o PPP-u, odnosno razlikama u prosječnim razinama cijena dobara i usluga među zemljama. Kada se govori o prosječnoj razini cijena dobara i usluga u različitim zemljama, priča postaje malo zamršenija – koja dobra i usluge uspoređivati kad potrošačke navike nisu iste u svim zemljama? Zbog toga dobra i usluge koje ulaze u izračun PPP-a različitih zemalja ne moraju biti identični i ovise o potrošačkim navikama u tim zemljama.
Kako bismo interpretirali podatak o PPP-u za skup različitih dobara i usluga? Hrvatski PPP je 2022. u kategoriji „Konačna potrošnja kućanstava“ iznosio 0,73. Kako je prosječna razina cijena, odnosno PPP u 27 EU zemalja postavljen na razinu 1 radi lakše usporedbe, ovaj se broj interpretira kao da su cijene dobara i usluga koje su kućanstva kupovala 2022. u prosjeku bile 27% niže u Hrvatskoj u odnosu na prosjek tih cijena u EU. Njemački je PPP iste godine iznosio 1,09, što znači da su kućanstva u Njemačkoj plaćala 9% više prosječne cijene u odnosu na prosjek EU. Ovi nam podaci omogućavaju da uskladimo razlike u plaćama u Njemačkoj i Hrvatskoj za razlike u cijenama između te dvije zemlje. Kako je njemački PPP iznosio 1,09, a hrvatski 0,73, iz toga možemo zaključiti da su prosječne cijene dobara i usluga koje su kupovala kućanstva bile (1,09/0,73 = 1,49) 49% više u Njemačkoj. Kako je neto plaća spomenutog samca bez djece u Njemačkoj bila 3,19 puta veća, kada korigiramo taj iznos za razliku u cijenama dobijemo 3,19/1,49 = 2,14.
Korekcijom za razlike u razini cijena zapravo izjednačavamo razinu cijena u obje zemlje, što nam omogućuje smisleniju usporedbu plaća. Stoga je prosječan životni standard samaca bez djece u Njemačkoj 2022. bio 114% veći u odnosu na istu skupinu ljudi u Hrvatskoj jer su oni sa svojim plaćama u prosjeku mogli kupiti 114% više proizvoda i usluga. Drugim riječima, iako je njemačka neto plaća izražena u eurima 3,19 puta veća od hrvatske, kada se izjednače razine cijena u Njemačkoj i Hrvatskoj, odnosno kada se uzme u obzir da su prosječne cijene u Njemačkoj 49% više, dobije se rezultat da je kupovna moć njemačke plaće 2,14 puta veća, što je spomenutih 114% više.
Kako smo prethodno rekli, ova metoda ima svojih nedostataka – je li kvaliteta i vrijednost usluga kao što je stanovanje u različitim zemljama identična? Stoga ovi izračuni nisu niti približno 100% precizni, ali usklađivanje za razlike u cijenama na ovaj način sigurno daje pouzdaniju sliku o razlikama u životnom standardu, odnosno kupovnoj moći plaća među zemljama. Razlike između neto plaća i neto plaća usklađenih za razlike u razini cijena (korigiranih za PPP) su u pravilu manje za zemlje koje su na sličnoj razini razvoja zbog toga što je razina cijena u tim zemljama sličnija – veća razina razvijenosti u pravilu za sobom nosi i veću razinu cijena, što smo vidjeli na primjeru Njemačke i Hrvatske. Treba napomenuti i da ovo nisu razlike u (materijalnom) životnom standardu za isti posao – ako bi nas zanimala razlika u prosječnom životnom standardu konobara u Njemačkoj i Hrvatskoj, trebalo bi uzeti prosječnu plaću konobara u obje zemlje i razliku u plaćama korigirati za razliku u razini cijena (PPP). Naravno, kako svatko od nas kupuje ponešto drugačije proizvode i usluge, i ovdje bi bila riječ o nekakvim prosječnim razlikama, nipošto o brojevima koji univerzalno vrijede za svakoga.
Isto tako, cilj ovog teksta nije idealizirati Njemačku u odnosu na Hrvatsku niti širiti popularan „u Hrvatskoj ništa ne valja, treba iseliti“ stav. Hrvatska povijesno kaska za Njemačkom po pitanju ekonomske razine razvoja i to nije problem novijeg datuma. Ono što je bitno je da se aktivno radi na tome da ta razlika bude manja (naravno, lakše je reći nego učiniti i ovo se često koristi kao floskula), a samim time da i motivi za iseljavanje iz Hrvatske budu slabiji. Ne treba zaboraviti ni da je život puno složeniji od materijalnog aspekta (iako to nije jedini razlog zašto ljudi iseljavaju) – iseljavanje najčešće nosi cijenu udaljavanja od obitelji i prijatelja, kao i svojevrsnog napuštanja domovine.
Izvori: Eurostat – prosječne plaće
Eurostat – PPP
Numbeo – Njemačka
Numbeo – Hrvatska
Tekst o razlici između bruto i neto plaće vidjeti ovdje
Nema komentara