Starenje stanovništva znači povećanje udjela starijih osoba u populaciji tijekom vremena. Ovaj fenomen prvenstveno je potaknut i produljenjem očekivanog životnog vijeka. Kako je napredak u zdravstvenoj skrbi i životnim uvjetima doveo do duljeg životnog vijeka, mnoge zemlje diljem svijeta doživljavaju značajne promjene u svojim demografskim profilima, pri čemu veći udio njihovog stanovništva čine starije osobe.
Proces starenja stanovništva ima dalekosežne implikacije na različite aspekte društva, uključujući zdravstvo, socijalnu skrb, tržište rada i gospodarski razvoj. Razumijevanje uzroka, posljedica i potencijalnih strategija za rješavanje problema starenja stanovništva ključni su za donositelje politika, istraživače i pojedince.
Jedan od ključnih čimbenika koji pridonosi starenju stanovništva je pad stope plodnosti. U mnogim razvijenim zemljama parovi odlučuju imati manje djece ili odgađati rađanje zbog raznih razloga kao što su povećani pristup kontracepciji, promjene društvenih normi i ekonomski razlozi. Kao rezultat toga, udio mlađih pojedinaca u populaciji se smanjuje, što dovodi do sveukupnog starenja stanovništva.
Drugi značajan čimbenik je produljenje životnog vijeka. Napredak medicinske tehnologije, poboljšani zdravstveni sustavi i bolji životni uvjeti pridonijeli su duljem životnom vijeku. Iako je ovo nedvojbeno pozitivan ishod društvenog napretka, to također znači da će veći udio stanovništva biti u starijim dobnim skupinama, postavljajući dodatne zahtjeve za sustave zdravstvene skrbi i mreže socijalne zaštite.
Grafikon 1.: Dobno – spolna piramida EU – 27 u 2001. (udjeli u ukupnom stanovništvu)
Izvor: Eurostat
Grafikon 2.: Dobno – spolna piramida EU – 27 u 2022. (udjeli u ukupnom stanovništvu)
Izvor: Eurostat
Na grafikonima 1. i 2. može se vidjeti starenje stanovništva EU. Dok je u 2001. godini najveća dobna skupina prema udjelu u ukupnom stanovništvu bila ona od 30 do 39 godina starosti, u 2022. godini je najveća dobna skupina bila ona od 50 do 59 godina. Udjeli osoba starijih od 65 su se također povećali u promatranom razdoblju.
Posljedice starenja stanovništva višestruke su. Jedan od najznačajnijih izazova je pritisak koji se stavlja na zdravstvene sustave. Starije osobe obično imaju veće potrebe za zdravstvenom skrbi, uključujući kronične bolesti, stanja povezana sa starenjem i potrebe za dugotrajnom njegom. To stavlja teret na pružatelje zdravstvenih usluga, zahtijevajući razvoj specijalizirane gerijatrijske skrbi i povećanje izdataka za zdravstvenu skrb.
Osim toga, starenje stanovništva ima implikacije na tržište rada. Kako starija populacija raste, može doći do pada radno sposobnog stanovništva, što dovodi do potencijalnog nedostatka radne snage i smanjenja ekonomske produktivnosti. To može imati implikacije na gospodarski rast, sustave socijalne sigurnosti i mirovinske sheme. Vlade i poslodavci trebaju se prilagoditi ovim promjenama provođenjem politika koje potiču starije osobe da ostanu u radnoj snazi ili promicanjem međugeneracijske suradnje.
Sustavi socijalne skrbi također se suočavaju s izazovima zbog starenja stanovništva. S većim udjelom starijih osoba, postoji povećana potražnja za mirovinama, zdravstvenim uslugama i programima socijalne pomoći. Vlade bi trebale osigurati održivost ovih sustava provođenjem reformi koje se bave promjenjivim demografskim krajolikom i promiču međugeneracijsku solidarnost.
Unatoč izazovima, starenje stanovništva također predstavlja mogućnosti. Starije odrasle osobe mogu doprinijeti društvu na različite načine, primjerice kroz volontiranje, mentorstvo i dijeljenje svog znanja i iskustva. Prepoznavanje i iskorištavanje potencijala starijih pojedinaca može dovesti do međugeneracijske suradnje i razvoja zajednica prilagođenih starim osobama.
Kako bi se pozabavili implikacijama starenja stanovništva, kreatori politika i istraživači predložili su različite strategije. To uključuje promicanje zdravog starenja kroz mjere preventivne zdravstvene zaštite, ulaganje u gerijatrijsku skrb i ustanove za dugotrajnu njegu, provedbu politika prilagođenih starenju u urbanom planiranju i poticanje međugeneracijske solidarnosti. Osim toga, vlade će možda trebati razmotriti reforme mirovinskih sustava kako bi osigurale njihovu održivost.
Nema komentara