U vremenima kada je sve „ružičasto“ bilježimo rast zaposlenosti, veće plaće i bolje uvjete, dok u „ružnim“ vremenima bilježimo rast nezaposlenosti, niže plaće i lošije uvjete, a o tome smo vam već pričali u ovom tekstu .

U ovom tekstu ćemo dodati varijablu “država” i njenu intervenciju na tržištu rada. Što država radi da zaštiti građane u lošim vremenima, kada ostaju bez posla? Prebacuje li sve nezaposlene u javni sektor kreirajući im nova radna mjesta? Povećava li minimalne plaće ili plaće rasterećuje porezima?

Država se u ovoj priči okreće aktivnim odnosno pasivnim politikama na tržištu rada.

Aktivne politike

Državi je u cilju brinuti se za nezaposlene građane jer oni u određenu ruku „vuku“ ekonomiju nadolje. Na koji način? Zamislite samo suludi primjer, neku državu u kojoj je 80% radne snage nezaposleno – kako bi ta država izgledala?

Samim time što su nezaposleni, znači da ne kreiraju nešto novo, odnosno ne proizvode proizvode ili usluge. Dakle, gospodarstvo u tom slučaju ima neiskorištene kapacitete, odnosno ljude koji su nezaposleni, a možda su mogli raditi i proizvoditi, što povećava BDP. U pravilu zbog toga imaju manje novaca na raspolaganju (jer ne dobivaju plaću ili neku satnicu) pa manje troše, što pak dodatno smanjuje BDP – primjerice, lokalnoj će trgovini promet biti manji ako dio ljudi koji žive u blizini ostane bez posla.

Da bi država izbjegla veliki porast nezaposlenosti u recesijama, ona provodi određene politike da te ljude vrati na tržište rada i da oni postanu „produktivni“.

Aktivne politike zapošljavanja u RH

Trenutno je na raspolaganju sedam aktivnih politika u RH prema HZZ-u, a to su sljedeće:

1. Potpore za zapošljavanje – državna potpora s kojom žele potaknuti poslodavce da zaposle nezaposlene osobe
2. Potpore za usavršavanje– koje su namijenjene poslodavcima da, s ciljem primjene i stjecanja novih tehnologija ili znanja dodatno usavrše zaposlene kako ne bi izgubili korak s vremenom i prešli u nezaposlene
3. Potpore za samozapošljavanje– državna potpora kojom država nezaposlenim osobama isplaćuje određen iznos za pokretanje svog poslovanja (otvaranje tvrtke)
4. Obrazovanje i osposobljavanje– država ulaže u obrazovanje nezaposlenih/zaposlenih te u njihovo osposobljavanje kako bi se što prije vratili na tržište rada te kako bi se eliminirala neusklađenost njihovih znanja i vještina s onime što poslodavci traže na tržištu rada
5. Javni rad– motiviraju nezaposlene osobe da rade na društveno korisnim poslovima kako bi ih vratili u zaposlene
6. Potpore za očuvanje mjesta– dodjeljuje se radnicima kod poslodavaca koji trenutno imaju financijske ili neke druge probleme, u svrhu očuvanja i zaštite radnih mjesta (ova mjera je bila jako aktualna u COVID-19 karanteni)
7. Stalni sezonalac– mjera koja je usmjerena podršci za zaposlene koji rade samo jedan dio sezone (najčešće ljeto), te koji drugi dio godine nemaju posao niti stalni dohodak

Prema HZZ-u, od 2016.-2021. godine za mjere aktivne politike zapošljavanja isplaćeno je 900 milijuna eura (6,8 milijardi kuna), dok je od toga 500 milijuna eura (3,9 milijardi kuna) isplaćeno temeljem EU potpora. Sveukupno je u ovom razdoblju bilo 204.121 korisnika mjera.

Top 5 županija koja su najviše koristila sredstva za „Potpore za samozapošljavanje“ od 2016.-2021.godine

Izvor: HZZ

Možemo vidjeti da Grad Zagreb uvjerljivo vodi pri „povlačenju“ sredstava za potpore za samozapošljavanje, što nam govori da Grad Zagreb jako podupire poduzetništvo jer najviše sredstava „upumpava“ u otvaranje novih tvrtki, a samim time i nova zapošljavanja. Grad Zagreb je povukao 55 milijuna eura, a kada bismo zbrojili sljedeće 4 županije po veličini iskorištenih sredstava dobili bismo iznos od 70 milijuna eura. Naravno, najveći iznos za Grad Zagreb je i očekivan jer Grad Zagreb ima najviše stanovnika, a uz to je puno gospodarskih aktivnosti centralizirano u glavnom gradu.

Top 5 županija koja su najviše koristile sredstva za „Javni rad“

Izvor: HZZ

Na ovom prikazu možemo primijetit kako su sredstva za „Javni rad“ povlačile županije koje imaju velikih demografskih problema, gdje je puno mladih ljudi otišlo iz tih područja (govorimo o slavonskim županijama te Sisačko-moslavačkoj).  Najviše sredstava je povukla Osječko-baranjska županija, oko 15 milijuna eura.

Pasivne politike zapošljavanja u RH

Osim aktivnih politika zapošljavanja, država provodi i pasivne politike.

Pasivne politike zapošljavanja su više koncentrirane na novčane potpore, negoli na edukaciju, usavršavanja i sl. Odnosno, cilj pasivnih politika nije aktivno intervenirati među nezaposlene na način da ih se, primjerice, dodatno obrazuje i usavršava, nego im omogućiti materijalnu egzistenciju za vrijeme trajanja razdoblja nezaposlenosti. Cilj je pasivnih politika zapošljavanja stoga pružiti određeni novčani iznos nezaposlenim osobama, koji im pomaže da financiraju tekuće troškove dok ne pronađu novi posao.

Prema Zakonu o radu, pasivnih politika u RH ima šest, a one su:

1. Novčana naknada – država nastoji „zbrinuti“ nezaposlene i pomoći im u razdobljima dok su nezaposleni. Na nju imaju pravo nezaposlene osobe koje su u posljednjih 24 mjeseci od prestanka radnog odnosa radile 9 mjeseci.
2. Mirovinsko osiguranje – pravo na mirovinsko osiguranje imaju nezaposlene osobe koje su ostvarile pravo na novčanu naknadu, ispunjavaju godine života za starosnu mirovinu, a nedostaje im najviše pet godina staža do starosne mirovine
3. Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja i osposobljavanja te stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa
4. Jednokratna novčana pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova
5. Novčana pomoć osobe uključene u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
6. Novčana pomoć osiguranika produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

 Kao što smo naveli, država aktivnim i pasivnim politikama na tržištu rada pokušava stimulirati i pomoći nezaposlenima te što veći broj nezaposlenih „prebaciti“ u košaricu zaposlenosti, a sve u svrhu boljeg života građana, a time i bolje gospodarske i financijske slike stanovništva. Puno ljudi ne zna da postoje aktivne i pasivne politike koje mogu iskoristiti kako bi njima bilo lakše/bolje, a dodatne informacije mogu se pronaći na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje –HZZ

*Određeni podaci o aktivnim i pasivnim politikama na tržištu rada su iz materijala za kolegij „Institucije i politike zapošljavanja“ kojeg vodi prof. dr. sc. Alka Obadić.

Time's up