Turizam, pojam na čiji se spomen mnogima u Republici Hrvatskoj zasvijetle oči, naročito ako se bave turizmom i iznajmljivanjem apartmana na Jadranu. Također, ni premijer ni ministar financija ne ostanu ravnodušni na tu riječ jer, budimo iskreni, jedva čekaju turističku sezonu pa da se mogu u medijima hvaliti podacima o smanjenju nezaposlenosti, rastu BDP-a ili dobrom punjenju državnog proračuna.
Ovaj tekst nema satiričnu svrhu jer turizam doista i jest jedna od važnijih stavki hrvatskog gospodarstva (oko 15-20% BDP-a ovisno o metodi procjene, uz veliki pad ovog postotka u 2020. i 2021.) i brojni ljudi žive zbog blagodati koje pruža turistička sezona u Hrvatskoj.
Da nema turizma, brojni nezaposleni bi tijekom čitave godine bili bez posla i „uživali“ u dokolici. No upravo turistička sezona, koja posljednjih godina (izuzmimo COVID-19 pandemiju) u nekim dijelovima Lijepe naše traje i do 6 mjeseci u godini, omogućuje nezaposlenima da barem na tih pola godine sebi i svojoj obitelji osiguraju kakvu – takvu egzistenciju.
Turizam u Republici Hrvatskoj – osnovne karakteristike
Turizam se u Republici Hrvatskoj počinje razvijati još u 19. stoljeću kada tadašnja austro – ugarska elita uočava blagodati jadranskog mora i sunca. I doista, nužni uvjeti za razvoj turizma u Hrvatskoj i jesu prelijepa obala Jadranskog mora, veliki broj sunčanih dana u tom dijelu Hrvatske, no isto tako ne smijemo zaboraviti povijesni kontekst tog područja i da je tu bio najveći utjecaj Rimskog carstva, čemu svjedoče brojna kulturna dobra iz tog, ali i kasnijih razdoblja (brojni od njih su na UNESCO-vom popisu svjetske baštine).
Također ne smijemo zaboraviti ni prirodne ljepote koje krase Republiku Hrvatsku, a to su naši nacionalni parkovi i parkovi prirode koji privlače kako domaće tako i strane posjetitelje.
Svima je jasno da najveći udio u hrvatskom turizmu otpada na ljetni i morski turizam, ali ono što je posljednjih godina u porastu je turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Brojni turisti sve više cijene kućice za odmor u planinskim predjelima ili odmor na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja im pružaju ugodu, a da ne moraju brinuti hoće li moći staviti ručnik na plaži. Porast takve vrste turizma ohrabruje jer se time turistička sezona može produžiti na ostale mjesece u godini, kao i na dijelove Hrvatske (na primjer, Slavonija) u kojima je turistička aktivnost slaba.
Analiza osnovnih pokazatelja vezanih uz turizam
Grafikon 1.: Dolasci turista u milijunima od 1954. do 2021. godine
Izvor: DZS
Na grafikonu 1. je vidljivo da je prisutan rastući trend u turizmu u ovom razdoblju od gotovo sedam desetljeća. Za ogroman pad 1991. godine je kriv Domovinski rat i nesigurnost koja se javila kod stranih turista zbog ratnih razaranja, a pogotovo priobalnog dijela Hrvatske. Nakon toga je bilo potrebno 15-ak godina da se broj dolazak vrati na predratnu razinu. Vrhunac dolazaka turista u Hrvatskoj je bio 2019. godine kada je pristiglo 19,5 milijuna turista, a za nagli pad u 2020. godini je zaslužan COVID.
Grafikon 2.: Noćenja turista u milijunima od 1954. do 2021. godine
Izvor: DZS
Na grafikonu 2. je prikazan broj noćenja u Republici Hrvatskoj. Iz grafikona je vidljiva ista dinamika kao i na grafikonu 1. S rastom broja turista u Hrvatskoj, raste i broj noćenja. Također je vrhunac u 2019. godini kada je u Hrvatskoj ostvareno 91,2 milijuna noćenja. Naravno, broj noćenja je veći od broja turista jer isti turist može ostvariti (i najčešće ostvaruje) veći broj noćenja.
Grafikon 3.: Broj soba u tisućama od 1964. do 2021. godine
Izvor: DZS
Na grafikonu 3. je prikazan broj soba u Republici Hrvatskoj. Tu je također zamjetan trend rasta koji prati trend porasta broja turista jer oni negdje moraju odsjesti kada dođu na godišnji odmor. Dokaz tome je masovna izgradnja apartmana, hostela i hotela na jadranskoj obali. Prema podacima iz 2021. godine u Hrvatskoj za turističke potrebe postoji 401 tisuća soba.
Grafikon 4.: Broj postelja u milijunima od 1954. do 2021. godine
Izvor: DZS
Grafikon 4. pokazuje broj postelja u Republici Hrvatskoj. Iz grafikona je vidljiva slična situacija kao i s brojem soba, a to je rastući trend uz prekid početkom Domovinskog rata. Prema posljednjim podacima iz 2021. godine u Hrvatskoj za potrebe turizma postoji 1,16 milijuna postelja. Naravno, s prestankom COVID pandemije i optimističnijim prognozama, očekuje se daljnje povećanje smještajnih kapaciteta u turizmu.
Grafikon 5.: Potrošnja EU-28 građana na turizam u RH u milijardama € od 2012. do 2019.
Izvor: Eurostat
Na grafikonu 5. je prikazana potrošnja građana Europske unije (ovo je bilo prije izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU) na turizam u Republici Hrvatskoj, zatim je prikazan BDP Republike Hrvatske i udio te potrošnje u hrvatskom BDP-u. Iz grafikona je vidljivo da je nakon početne stagnacije potrošnja građana EU na turizam porasla i u 2019. godini je iznosila 7,88 milijardi €. S obzirom da je BDP Republike Hrvatske za 2019. godinu iznosio 55,64 milijardi € (u tekućim cijenama), dolazimo do udjela ove potrošnje u BDP-u od 14,16%, što je relativno visok udio, posebno u usporedbi sa situacijom u ostalim EU zemljama (u promatranom razdoblju se udio kretao između 10,5 do 15,85%).
Zaključak
Iz u tekstu navedenih podataka je vidljivo da je turizam rastuća grana hrvatskog gospodarstva. Sve se više investira u gradnju apartmana i hotela i u povećanje smještajnih kapaciteta, što je praćeno trendom rasta broja turističkih dolazaka i noćenja. No, isto tako je pandemija COVID – 19 je pokazala svu slabost oslanjanja na turističku sezonu. Turizam sam po sebi nije loš, ali se moramo odmaknuti od prodavanja pijeska, mora i sunca i okrenuti visoko dodanim vrijednostima u turizmu, koje će nas diferencirati od naših glavnih konkurenata s Mediterana. Isto tako, pošto je udio uvezenih proizvoda koji se konzumiraju oko 50%, to znači da dio priljeva od turizma odlazi na plaćanje robe koja se mora uvoziti.
Nema komentara