S pojmom elastičnosti sigurno ste se već puno puta susreli za svog života jer se spominje u različitim sferama znanosti i sporta. U fizici ste spominjali elastičnost, na ekonomiji se spominje elastičnost, ali i u gimnastici, rukometu ili bilo kojem drugom sportu.
Mi ćemo se fokusirati na ekonomsku elastičnost.
Zamislimo da smo vlasnici nekog poduzeća koje prodaje automobile. Mi ulažemo puno novaca u svoj R&D (istraživanje i razvoj) kako bismo maksimizirali efikasnost proizvodnje i tehnologije tog automobila, odnosno ekonomskim rječnikom kako bismo minimizirali troškove, a maksimizirale profite. To je na kraju dana vlasnicima najvažnije (naravno, i izreka u koju se kunu, zadovoljstvo potrošača).
Međutim, došlo je do iznenadnog povećanja troškova u proizvodnji i to bi moglo značiti da bismo trebali malo povećati cijenu automobila, odnosno taj porast troškova prevaliti na potrošače jer smo napravili makroekonomsku analizu i zaključili kako su se prosječne neto plaće u gospodarstvu povećavale te da ljudi mogu platiti malo više za taj automobil.
Pitanje svih pitanja je: a koliko onda povećati cijenu? Bismo li išli strategijom od 10%, ili možda 5%? Možda samo pogledat koliko su rasli troškovi, pa onda da njih pokrijemo? Ali, što će se onda dogoditi s količinom? Hoće li i koliko ona pasti radi tog podizanja cijene?
U tu se onda sferu upliće mikroekonomska teorija, odnosno cjenovna elastičnost.
Cjenovna elastičnost nam definira kako će potrošači reagirati na povećanje cijene, odnosno koliko će se smanjiti prodaja (količina) ako cijenu povećamo za x%.
Tu moramo razlikovati tri vrste elastičnosti:
- Cjenovnu elastičnost potražnje,
- Cjenovnu neelastičnost potražnje i
- Jedinično elastičnu potražnju
Prije nego što teoretski objasnimo sve tri navedene (ne)elastičnosti, prikazat ćemo formulu koja je jedinstvena za određivanje sve tri cjenovne (ne)elastičnosti potražnje.
Cjenovna elastičnost potražnje
Što je to onda cjenovna elastičnost potražnje?
Ako prema gore definiranoj formuli dobijemo promjenu koji je veća od 1%, tada govorimo o cjenovno elastičnoj potražnji.
Dakle, ako promjena cijene od 1% dovede do povećanja/smanjenja potraživane količine od 1% ili više, tada govorimo o cjenovno elastičnom proizvodu. Kod cjenovne elastičnosti govorimo o proizvodima koji snažno reagiraju na povećanje cijene pa će potrošači u značajnoj mjeri smanjivati/prestati kupovati ove proizvode ako dođe do rasta cijena. Tu govorimo o luksuznim proizvoda, ali pritom ne mislimo na umjetnine ili super automobile poput Bentley-a, nego na neka dobra koja nam nisu nužna, ali ih želimo imati kada si ih možemo priuštiti. Primjeri su: PlayStation, skuplji mobitelii sl.
Primjer 1. Povećanje cijene automobila
U 2022. godini prodavali smo automobile po cijeni od 80 000 dolara, a tražena količina po toj cijena bila je 200 000 automobila. U 2023. godini smo cijenu povećali na 90 000 dolara, a tražena je količina pala (prema ekonomskoj teoriji ponude i potražnje) na 160 000. Koliko iznosi cjenovna elastičnost potražnje?
Koraci pri izračunu:
2) Cjenovna neelastičnost potražnje
Što je to onda cjenovna neelastičnost potražnje?
Ako po gore definiranoj formuli dobijemo promjenu koja je manja od 1%, tada govorimo o cjenovno neelastičnoj potražnji.
Dakle, ako promjena cijene od 1% dovede do povećanja/smanjenja potraživane količine manjeg od 1%, tada govorimo o cjenovno neelastičnom proizvodu. Kod cjenovne neelastičnosti govorimo o proizvodima koji slabo reagiraju na povećanje cijene pa će potrošači kupovati ove proizvode u sličnim količinama i nakon porasta cijena. Tu govorimo o nužnim proizvoda bez kojih ne možemo, kao što su lijekovi, gorivo, kruh, mlijeko, brašno i sl.
Jednostavno, lijek vam je nužan ma kolika god mu cijena bila. Naravno, pritom ne mislimo na situaciju u kojoj je cijena pumpice za astmu koštala 5 eura isada joj je cijena skočila na 10 000 eura jer si većina ljudi to ne bi mogli priuštiti.No, ako cijena pumpice s 5 eura skoči na 35 eura, jednostavno ćete ju nastaviti kupovati jer morate.
Još jedan dobar primjer cjenovno neelastične potražnje su cigarete – koliko je ljudi stvarno odlučilo i počelo pušiti manje nakon što bi cijena kutije cigareta porasla za 1 kunu (sjetimo se porasta cijena cigareta dok smo još imali kune)?
U ovom i sljedećem primjeru nećemo tako detaljno prolaziti kroz izračun cjenovne elastičnosti, samo ćemo prikazati izmišljen primjer da dobijete dojam o rezultatu.
Ed=0,5/0,6=0,83<1
Pojašnjenje rezultata bilo bi sljedeće: ako se cijena proizvoda poveća za 1%, tada će potraživana količina pasti za 0,83%, odnosno pad potraživane količine je manji od 1 posto.
3) Jedinična elastičnost potražnje
Što je to onda jedinična elastičnost potražnje?
Ako po gore definiranoj formuli dobijemo promjenu koja je jednaka od 1%, tada govorimo o jediničnoj elastičnosti potražnje.
Dakle, ako promjena cijene od 1% dovede do povećanja/smanjenja potraživane količine za točno 1%, tada govorimo o jedinično elastičnom proizvodu.
Tablica 1. Odabrane procjene cjenovnih elastičnosti potražnje u SAD-u 1992. godine
Iz tablice možemo vidjeti kako određeno dobro reagira na promjenu cijene u SAD-u. Vidimo da su rajčice najveći “problem”, jer snažno reagiraju na promjenu cijene, tako da je bolje prodavačima da ne dižu cijene. Isto tako, grašak reagira padom potraživane količine za 2,80% ili vožnja taksijem 1,24 %.
Imamo i primjer jedinične elastičnosti, a to je namještaj.
Ono što nam je nužnije, kako smo i spomenuli gore u tekstu, to je neelastično, Upravo nam to i ova tablica prikazuje. Zdravstveno osiguranje ima neelastičnost od 0,31, putovanje autobusom 0,20, a električna energija 0,13.
Da sumiramo, elastičnost nam pokazuje utjecaj promjene cijena na količinu. Za kraj smo vam složili kratki kviz za provjeru znanja, uživajte!
Nema komentara