Priuštivo stanovanje danas je jedno od važnijih pitanja za većinu mladih osoba koje se žele osamostaliti na način da kupe svoju prvu nekretninu. Ako nemaju financijsku pomoć svojih roditelja ili nisu naslijedili neku nekretninu od baka i djedova, roditelja ili ujaka iz Njemačke, jedna od mogućnosti im je zaduživanje putem kredita u banci.
Kako biste dobili kredit u banci (u slučaju stjecanja nekretnine to je stambeni kredit), banka provjerava vašu kreditnu sposobnost na način da provjerava koliki su vam mjesečni prihodi i jeste li već negdje zaduženi, primjerice, imate li kredit za automobil, zaduženja po kreditnim karticama i slično. Na temelju toga banka određuje koliki je maksimalni iznos kredita koji možete dobiti na određeno razdoblje (u slučaju stambenih kredita najčešće je riječ o kreditima s rokom otplate od 15 do 30 godina).
Odlukom Hrvatske narodne banke, od 1. srpnja 2025. ograničuje se iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak potrošača (eng. debt service to income, DSTI) na najviše 45% za stambene kredite. Primjera radi, ako vam je mjesečni dohodak 1.600 € prema ovom kriteriju najviši dopušteni mjesečni anuitet bi vam iznosio 720 € (HNB navodi i dodatne kriterije vezane za kreditiranje potrošača koji se zbog jednostavnosti neće dodatno objašnjavati, ali su dostupni na https://www.hnb.hr/-/kriteriji-kreditiranja-potrosaca-pitanja-i-odgovori).
Grafikon: Kretanje % promjena cijena nekretnina i prosječnih mjesečnih neto plaća
Na grafikonu je prikazano kretanje postotnih promjena cijena nekretnina i prosječne mjesečne neto plaće u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2024. godine. U razdobljima u kojima je crvena krivulja iznad zlatne, prosječne mjesečne neto plaće su rasle više nego cijene nekretnina i vice versa.
Iz grafikona vidimo da su u razdobljima od 2011. do 2017. i od 2023. do 2024. godine, prosječne mjesečne neto plaće rasle više nego cijene nekretnina, što bi značilo da je u prosjeku kupnja nekretnina u tim razdobljima postala priuštivija, vodeći računa o tome da ona ne ovisi samo o kretanju plaća nego i o faktorima kao što su kretanje kamatnih stopa na stambene kredite.
Od 2018. do 2022. godine rast cijena nekretnina je bio viši te su time nekretnine u prosjeku postajale manje priuštive. Jedan od razloga bržeg rasta cijena nekretnina od plaća je gospodarski oporavak hrvatskog gospodarstva, dotadašnji rast prosječnih neto plaća koji je povećao kupovnu moć te uvođenje mjere Vlade RH kojom se htjelo olakšati stambeno zbrinjavanje građana (APN).
Problem kupnje vlastite nekretnine i dalje je prisutan, a treba vidjeti hoće li se novim intervencijama na tržištu i općenito gospodarskim kretanjima nešto po tom pitanju promijeniti.
Nema komentara