Vjerujemo da ste već više puta u medijima ili kod nas na portalu čitali o medijalnoj i prosječnoj plaći. Ako se prvi put susrećete s tom temom, obavezno ovdje pročitajte tekst kako bi vam bilo lakše pratiti tekst i kako bi razumjeli koja je razlika između ta dva pojma.

Ukratko, prosječna plaća govori nam koliku prosječna zaposlena osoba u RH prima plaću, dok medijalna plaća dijeli skup na dva jednaka dijela. Pa tako, ako je prosječna neto plaća u svibnju ove godine 1 451 EUR, tada kažemo da je prosječan zaposleni građanin RH u svibnju 2025. godine imao plaću od 1 451 EUR, no to ne znači da je svaka osoba imala takvu plaću, najbolje znate i po sebi (ako radite). Kako bi se umanjile oscilacije koje prosjek uzima u obzir (i plaće od 15 000 EUR i plaće od 1 000 EUR), možemo koristiti medijan. Medijalna neto plaća u svibnju ove godine iznosila je 1 236 EUR (primijeti da je manja od prosječne), pa možemo reći kako je 50% zaposlenih primilo neto plaću jednaku ili manju od 1 236 EUR, dok je 50% zaposlenih primilo neto plaću jednaku ili veću od 1 236 EUR. Dakle, medijalna plaća dijeli niz svih plaća na dva jednaka dijela.

No, jeste li se ikada zapitali, može li medijalna plaća biti viša od prosječne? Je li se to ikad dogodilo? Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Ukratko, to u praksi nije moguće (u teoriji je sve moguće), a do sada se nikad nije dogodilo da medijalna plaća prebaci iznos prosječne. Zašto je tomu tako?

Razlog je banalan, a to je zato što većina radnika u ekonomiji ima plaću ispod prosjeka, a vrlo mali broj pojedinaca s vrlo visokom plaćom vuče prosjek nagore. Primjerice, uzmimo pet zaposlenih osoba. Neto plaće su im 800, 1 000, 1 200, 1 500 i 15 000 EUR. Medijalna bi plaća u tom slučaju iznosila 1 200 EUR (dijelimo skup na dva jednaka dijela, a 1 200 EUR se nalazi točno na sredini), dok bi prosječna plaća u tom slučaju iznosila 3 900 EUR. Dakle, prosječna plaća > medijalna plaća!

Kada bi se situacija mogla promijeniti? Ako bi gospodarstvo „eksplodiralo“ i napravilo povijesno – nerealan zaokret. Odnosno, kada bi većina ljudi imala ekstremno visoke plaće, a mali udio zaposlenih imala niske plaće, tada bi medijan prebacio prosjek. Dakle, to nije realno za očekivati.

Za kraj, idemo pogledati grafički prikaz kretanja prosječnih i medijalnih plaća u RH.

Grafikon 1. Kretanje prosječnih i medijalnih bruto plaći u RH

Izvor: DZS

Kao što možemo primijetiti na grafikonu, medijalna bruto plaća (crvena linija) nikada nije prebacila prosječnu plaću (plava linija). Dapače, na žalost hrvatske ekonomije, crvena linija dodatno divergira od plave što znači da imamo sve veći udio onih koji primaju niže plaće. Iako, ako pogledamo ukupne promjene na temelju zadnjih dostupnih podataka (svibanj 2025. godine), prosječna plaća je porasla za 95,3% u odnosu na svibanj 2016. godine, dok je medijalna plaća porasla za 91,7%, što je ogroman rast, iako treba uzeti u obzir da je proteklo razdoblje od deset godina.

Grafikon 2. Kretanje prosječnih i medijalnih neto plaći u RH

Izvor: DZS

Sve isto stoji i za neto plaće. Međutim, prosječne neto plaće su u svibnju 2025. godine porasle za gotovo 100% u odnosu na svibanj 2016. godine, dok su medijalne plaće rasle sporije, 86,7%.

Grafikon 3. Udio medijalne neto plaće u prosječnoj neto plaći u RH

Izvor: DZS, izračun autora

Kako bi preciznije izmjerili kako se kretala medijalna plaća u odnosu na prosječnu plaću, potrebno je izračunati njihove omjere. Nažalost, narativ je ostao isti. Kao što vidimo, u 2016. godini smo čak bili blizu 89% udjela u prosječnoj plaći, međutim, deset godina nakon taj se udio kreće oko 85% iako je porastao za oko 3% u odnosu na razine iz 2024. godine.

Iako ovaj eksponencijalni rast prosječnih bruto i neto plaća u zadnje vrijeme dolazi radi inflacije (kako radnici ne bi gubili kupovnu moć) i iako su plaće na rekordnim razinama, upitno je koliko je taj rast održiv za poduzeća kojima sve jači porast plaća direktno udara na troškove, što može dovesti u pitanje održivost poslovanja, a potencijalno dovesti i do smanjenja investicija.