Inflacija je tema koja ne silazi s naslovnica zadnje dvije-tri godine, a jeste li se pitali tko je prvak u EU po inflaciji u prvom poluvremenu (siječanj-lipanj) 2024. godine?

E, pa nije Hrvatska, ali je u vrhu.

Grafikon 1. Prikaz prosječne harmonizirane stope inflacije od siječnja do lipnja 2024. godine (%)

Izvor: Eurostat

Rumunjska je neslavni šampion prvog poluvremena ove bitke s inflacijom. U prosjeku su cijene u prvih šest mjeseci ove godine rasle za 6,4% u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, što je stvarno puno.

Ni kod nas nije bajna situacije, budući da su nam cijene u prosjeku rasle za 4,5%. Jedino su Rumunjska, Hrvatska i Belgija bile iznad 4%, pa ih slobodno možemo prozvati neslavnim triom ovog prvog poluvremena.

Isto tako, možemo vidjeti koliko smo zapravo daleko od prosjeka EU (2,73%) te prosjeka euro područja (2,55%). Kada ESB (Europska središnja banka) promatra ove podatke, ona zaključuje kako restriktivna monetarna politika koju provode daje odlične rezultate budući da privode inflaciju prema „zacrtanom“ cilju/granici od 2%. Kada gledamo posljednji dostupan podatak o inflaciji, situacija za ESB postaje još bolja.

Harmonizirana stopa inflacije u lipnju u EU iznosila je 2,6%, dok je u eurozoni iznosila 2,5% te se jasno vidi trend padanja u zadnjim mjesecima (vidi tablicu 1.).

Podsjetimo, trenutna kamatna stopa ESB-a je na 3,75% i blago je smanjena s prethodne razine od 4%, a sljedeći sastanak za odluku o daljnjem kretanju kamatne stope bit će u rujnu. Ako se nastavi ovaj trend pada inflacije, logično je za zaključiti da će ESB ove godine dodatno spuštati kamatne stope, ovisno o signalima s tržišta (daljnja kretanja inflacije, tržišta rada…)

Tablica 1. Kretanje harmonizirane stope inflacije (%), promjena cijena u odnosu na isti mjesec 2023.

Izvor: Eurostat

Prvaci ove kratke analize su svakako Irska (1,97%), Danska (1,12%), Litva (0,88%), Latvija (0,82%) te Finska (0,72%). Ove države imaju inflaciju pod kontrolom.

Grafikon 2. Kretanje harmonizirane inflacije u EU, eurozoni, Hrvatskoj i Slovenijiji (%)

Izvor: Eurostat

Zašto je kod nas inflacija tako uporna? Kada promatramo komponente „hrvatske“ inflacije u lipnju ove godine, vidimo da kod nas najviše rastu cijene restorana i hotela (+10,1%), alkoholnih pića i duhana (+5,2%), obrazovanja (5,4%) te u kategoriji zdravlja (5%).

Međutim, da bi se inflacija u Hrvatskoj stabilizirala, restorani i hoteli bi trebali povući ručnu (što je teško očekivati u turizmu i sezoni) jer baš značajno odstupaju od ostalih kategorija.

Što to „gura“ inflaciju u EU?

Najveći „krivac“ još uvijek višoj inflaciji od ciljane u lipnju ove godine su usluge, čija je cijena viša za čak 4,1% u odnosu na prošlogodišnje razine, te hrana, alkohol i duhan, koji su poskupili za 2,4% u odnosu na prošlogodišnje razine.

Dakle, kako bi se pobijedila inflacija, odnosno kako bi se spustila na ciljanu razinu, potrebno je dodatno obuzdati rast cijena usluga (kafići, frizeraji…) i cijena hrane, alkohola i duhana. Općenito, trend je dobar jer je silazan, što se vidi iz tablice 2., ali cijene usluga bi mogle biti problematične budući da je ljetna sezona u punom povoju, što dodatno vrši pritisak na cijene.

Tablica 2. Kategorije inflacije u EU

Izvor: Eurostat

Za kraj treba napomenuti kako je teško biti „pametan“ iza laptopa i reći trebalo bi, moraju i slično.

Jasno je da su poduzetnicima rasle cijene energenata u prošlim godinama, da plaće snažno rastu kao i troškovi namirnica i robe, pa je jasno da oni to „moraju“ pretočiti u cijene ako žele zadržati svoje profitne marže, dok je za neke poduzetnike to bilo pitanje i samog opstanka poslovanja, to jest izbjegavanja bankrota. Također, u uvjetima visoke potražnje je jedan od razloga zašto poduzetnici povećavaju cijene i taj što – mogu.

No opet, pitanje je dokle je granica povećanja cijena, odnosno kada nastupa realnost troškova, a kada pohlepa…