Dug je nešto što ljudi često percipiraju kao lošu stvar. Naravno, to nije nužno uvijek istina jer se nekada poduzeća, građani i država zadužuju kako bi financirali neke projekte koji će im kasnije donijeti uvećane novčane primitke pa će otplatiti taj dug bez problema i još k tome i zaraditi. Ali postoji šansa da se poduzeća, građani ili država previše zaduže, što dovodi do situacije kada se taj dug više ne može otplaćivati pa dolazi do bankrota (država ipak rjeđe bankrotira od poduzeća ili građana). Ovaj grafikon nam pokazuje dug konsolidirane opće države (lokalna i središnja država), popularnije zvan javni dug (pravi javni dug je zapravo dug opće države i dug javnih poduzeća, ali za potrebe ove analize će se termin “javni dug” koristiti samo za dug opće države), izražen kao postotak nominalnog BDP-a od 2011. do 2021. godine.

Vidimo da je javni dug u 2013. godini naglo skočio, što je posljedica nekoliko faktora. Prvo, to je bilo razdoblje gospodarske krize u kojoj je Republika Hrvatska imala negativan rast BDP-a i proračunske deficite (to znači novo zaduživanje), što je samo povećavalo udio duga u BDP-u. Uz to, za jedan dio porasta javnog duga u 2013. je „zaslužno“ nešto što se zove predfinanciranje, što znači da se država dodatno zadužila 2013. da bi mogla otplatiti dio javnog duga koji je dolazio na naplatu u 2014. (kada neki dio javnog duga dolazi na naplatu, države u pravilu samo ponovno posude novac i na taj način vrate dug onome tko im je posudio novce).

Nakon 2014. godine, udio javnog duga u BDP-u opada, a to se prvenstveno dogodilo jer je u posljednjem tromjesečju te godine Hrvatska izašla iz recesije. Razdoblje nakon 2014. stoga je bilo obilježeno rastom BDP-a, što automatski dovodi do smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u jer se nazivnik, odnosno BDP, povećavao. Povrh toga, gospodarski oporavak doveo je i do manje potrebe za novim zaduživanjem jer gospodarski oporavak, između ostalog, pomaže boljem punjenju proračuna (više se prikuplja poreza).

Nagli skok u 2020. godini je posljedica pandemije COVID-19, a u toj je godini došlo do snažnog pada BDP-a i do povećanog zaduživanja pa je udio javnog duga u BDP-u porastao. No, već se u 2021. zbog rasta BDP-a i postepenog oporavka od šokova prouzročenih pandemijom i zatvaranjem gospodarstva udio javnog duga u BDP-u smanjio za skoro 10 postotnih bodova.

Valja napomenuti kako je Republika Hrvatska zbog ulaska u eurozonu bila primorana smanjivati udio javnog duga u BDP-u jer se prema kriterijima iz Maastrichta zahtijeva da taj udio ne bude veći od 60%. Ako država ne udovoljava tom kriteriju (mnoge države nisu, uključujući i nas), udio javnog duga u BDP-u se treba smanjivati određenom dinamikom prema tih 60%. Taj je uvjet, uz druge potrebne uvjete, Hrvatska i zadovoljila te od 1.1.2023. godine ulazi u eurozonu. Kriteriji iz Maastrichta su suspendirani u 2020. godini zbog pandemije COVID-19 pa to nije ugrozilo uvođenje eura.

Izvor: Eurostat