Udio javnog duga u BDP-u je pokazatelj zaduženosti svake članice EU. Prema kriterijima iz Maastrichta taj udio ne bi trebao biti veći od 60%.

Grafikon: Udio javnog duga konsolidirane opće države u BDP-u zemalja članica EU (stanje na kraju Q2 2023.)

Izvor: Eurostat

Iz grafikona je vidljivo da polovica članica zadovoljava taj kriterij, dok ga druga polovica ne zadovoljava. Hrvatska se po pitanju ovog kriterija nalazi na razinama nešto iznad dopuštenih (66,5%), dok su zemlje koje imaju jako visoki udio duga u BDP-u Grčka (166,5%), Italija (142,4%) i Francuska (111,9%). Zemlje koje su najdiscipliniranije po pitanju duga su Estonija (18,5%), Bugarska (21,5%) i Luksemburg (28,2%). Visina javnog duga uglavnom nije veliki problem u razdobljima gospodarskog rasta zbog toga što se tada proračun puni bolje (pa su i manje potrebe za novim zaduživanjem), a rast nominalnog BDP-a smanjuje udio duga u BDP-u jer se taj udio računa tako da se iznos duga podijeli s nominalnim BDP-om. No, s obzirom da dio duga dospijeva na naplatu za 10 ili više godina može doći do problema kod otplate tih dugova ako se vrijeme izmirenja obveza poklopi s recesijskim godinama kada padaju i BDP i porezni prihodi, a to može dovesti do krize javnog duga koja se već dogodila u eurozoni i bila je posebno izražena 2012. godine.